IT Industrija

🔥 Najčitanije
🔥 Najčitanije
Narodna banka Srbije iznela je zvanično obaveštenje o funkcionisanju PayPala u Srbiji i pokazala značajno nerazumevanje problema na koje smo već nekoliko puta ukazivali. U ovom tekstu izvukli smo 3 ključna problema u tumačenju ovog problema od strane ove institucije.
Narodna banka Srbije danas je izbacila saopštenje pod nazivom “PayPal u Srbiji — istina i zablude”, a “povodom interesovanja pojedinih medija”.
U saopštenju se iznosi da “PayPal u ovom trenutku može poslužiti domaćim pravnim i fizičkim licima za obavljanje platnog prometa sa inostranstvom, u skladu sa članom 32. Zakona o deviznom poslovanju, ali ne i za njihova međusobna plaćanja u domaćem platnom prometu.”
Kako smo u nekoliko navrata objašnjavali da PayPal u Srbiji nije pogodan ni za trgovanje sa inostranstvom, želimo da pokušamo da dopunimo činjenice koje je navela Narodna banka Srbije i ponovo naglasimo ključne probleme u funkcionisanju ovog servisa u našoj zemlji.
Narodna banka Srbije ističe da se PayPal nije licencirao u Srbiji, što je obavezno po važećem Zakonu i da stoga, ne može da bude domaća institucija elektronskog novca, što je ključno da bi se posredstvom nje moglo trgovati u domaćoj valuti.
Glavni argument za ovo je što isto pravilo važi i u Evropskoj Uniji i da nimalo ne odstupa od standarda zapadnih zemalja.
Tačno, ali PayPal je registracijom u jednoj zemlji Evropske Unije zadovoljio ovaj kriterijum i postao licencirana institucija na tržištu 28 zemalja i 500 miliona ljudi.
Da bi bio dostupan za svega 7 miliona ljudi u Srbiji, koja ima prilično nizak promet trgovine na internetu i svega 30 e-prodavnica koje funkcionišu, on mora da prođe kroz postupak licenciranja i napravi sedište u Srbiji, a ne u Singapuru sa kojim su trenutno zavedeni kod nas.
U saopštenju NBS ističe da je redovno informisala javnost o upotrebi ovog servisa, te da je prema njihovim saznanjima, broj slučajeva u kojima postoji sumnja da su domaće kompanije namerno zloupotrebile servise PayPala da bi primale elektronski novac od rezidenata zanemarljiv.
Problem leži u tome što ni kompanija, ni pojedinac ne mogu da na osnovu nečijeg PayPal naloga utvrde rezidenturu, niti bi mogli da uplatu stopiraju ukoliko bi dobili tu informaciju.
Na osnovu slučaja Car:Go shvatili smo da Narodna banka Srbije i Poreska uprava može da dođe do te informacije i da vas nakon toga utuži.
Pored toga, sami su predlagali kako da poslovni korisnici registrovani u Srbiji izbegnu mogućnost prekršaja:
Ukazivali smo na mogućnost da rezidenti na svojim internet stranicama i mobilnim aplikacijama kod kupoprodaje robe i usluga jasno razdvoje mogućnosti plaćanja za rezidente i nerezidente isključujući mogućnost plaćanja PayPalom za rezidente.
Zamislite da prodajete neki globalni proizvod celom svetu, gradite (ili već imate) svetski brend, a onda na stranici za kupovinu proizvoda imate pitanje “Da li ste iz Srbije?”. To šalje loš signal vašim potencijalnim korisnicima, pogotovo što postoji uverenje da su proizvodi iz zapadnih zemalja kvalitetniji, te svi drugi gledaju da ukoliko nisu, to maksimalno dobro prikriju.
Rezident je lice koje živi u Srbiji, pa je samim tim izazovno praviti posebne stranice na osnovu lokacije, jer usluge i proizvode može platiti i rezident Srbije koji je trenutno na putu u Francuskoj, ali i Francuz koji je trenutno u Srbiji.
Trenutno postoji 7 kompanija koje su registrovane kao platne institucije u Republici Srbiji. Prva dva koja su dobila licencu su Tenfore d.o.o. i Eki Transfers, koji se bave zastupništvom Western Uniona u Srbiji, tu su i Diners Club International Belgrade, VIP Sistem, IPay, Payspot i COA.
Nijedna od njih se ne bavi elektronskim novcem, a u registratoru institucija elektronskog novca ne postoji nijedna kompanija. NBS izvukla je i listu institucija elektronskog novca iz trećih država, u kojoj se nalaze 4 institucije među kojima je PayPal, Payoneer, Skrill i PaySafe.
Važno je primetiti da iznad liste tih kompanija stoji da su u pitanju “institucije elektronskog novca iz trećih država koje posluju u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju”. Ali, ne piše da su u skladu sa Zakonom o platnim uslugama i upravo tu je i caka.
Stoga, kada pročitate zaključak saopštenja, pazite na one stvari koje nisu baš napisane, a nose sa sobom ozbiljne posledice:
Na kraju još jedanput ističemo da prema važećim propisima koji uređuju devizno poslovanje nema smetnji da domaće kompanije i građani Republike Srbije vrše ne samo plaćanje, već i naplatu (prijem elektronskog novca) preko strane institucije elektronskog novca po osnovu elektronske kupoprodaje robe i usluga u inostranstvu i s tim u vezi mogu slobodno da vrše otkup tako ostvarenog elektronskog novca i da prenose sredstva na svoj devizni račun kod banke u Republici.
U prethodnom tekstu u kome smo dobili odgovore Narodne banke Srbije koji su veoma slični ovom saopštenju, razmotrili smo nekoliko opcija koje bi omogućile stvarno funkcionisanje ovog servisa u zemlji i ovde ćemo ih ponoviti:
Izgleda da su od 4 predloga rešenja za domaće preduzetnike iz našeg prethodnog teksta, sada ostala samo dva.
Jedan je da čekamo da spomenuta Radna grupa osmisli kako da omogući bilo kakav smislen način za onlajn transakcije među rezidentima u stranim valutama, jer ovako imamo problem za bilo koji sistem plaćanja koji je okrenut ka globalnom tržištu, a svako ko se razume u biznis zna da nema nikakvog smisla na svom sajtu napraviti različite stranice za kupovinu za Srbe i sve ostale.
Drugi, osnivanje firme van Srbije, svakako nije u interesu naše ekonomije, ali izgleda da je jedino što možemo da uradimo za sebe i svoje biznise dok se država ne seti da je menjanje ovih regulativa zapravo u njenom interesu.
Objavio/la članak.
ponedeljak, 19. Septembar, 2016.
Luka
utorak, 20. Septembar, 2016.
Pa sta ocekujete kad tamo niko ne zna da radi posao za koji je placen. Ponajmanje oni u vrhu.
Djole
ponedeljak, 19. Septembar, 2016.
Bitno je da NBS ima sedam apartmana na Zlatiboru ukupne površine 776 kvadrata, odmaralište u Sokobanji na 550 kvadrata, šest garsonjera u Budvi i tri garsonjere u Igalu. NBS ima i 81 stan i 70 putničkih automobila, navodi se u informatoru NBS. A za PayPal, maaaaa KONOBAR daj to jagnje....
milos
ponedeljak, 19. Septembar, 2016.
glupi ko tocak i tacka. mrak, noc. zao mi tocka sto ga poredim...
Petar
ponedeljak, 19. Septembar, 2016.
U 21. veku, gde je digitalni marketing i on-line plaćanje svakodnevica i sasvim normalna stvar, ovo je sramota za Srbiju i NBS. S`druge strane (političke) "podstiču" se neke mere koje pozivaju na razvoj preduzetništa, a u stvari samo nam sapliću noge. Dok se ove osnovne stvari ne reše nikada se nećemo razviti i otvoriti ka stranim tržištima, već ćemo i dalje biti jeftina radna snaga. Možda je to i cilj ?