IT Industrija
🔥 Najčitanije
🔥 Najčitanije
Informacioni sistem COVID-19 je napravljen kako bi svi podaci bili transparentni i kako se ništa ne bi krilo, izjavila je šefica Kriznog štaba. Zašto onda od 10. juna nema svih podataka?
Već danima se u javnosti vodi polemika oko podataka o situaciji s epidemijom u Srbiji. Oni koji bi trebalo da ih pribave i objave, umesto podataka u javnost izlaze sa sopštenjima.
„Ovim putem demantujemo informacije koje se senzacionalistički plasiraju u javnosti o broju inficiranih i preminulih pacijenata, jer nisu tačne”, navodi u svom sopštenju Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”.
Ovakva saopštenja nemaju puno smisla. Više, za početak, znači da ovde https://t.co/S94d8Wgsvr ponovo počnu da se objavljuju dnevni podaci o zaraženima po opštinama + da se popuni rupa od 10. 6. https://t.co/YC2NeFXQwQ
— Slobodan Marković (@smarkovic) July 2, 2020
Nažalost, uz demanti nismo dobili i podatke, kao ni objašnjenje šta se tačno desilo i kako je moguće da se informacije do kojih je došao BIRN, drastično razikuju od onih koje se zvanično saopštavaju? Pritom, gde su ponovo nestali zvanični podaci?
Poslednji put kada smo u bazama mogli da vidimo podatke o broju zaraženih i preminulih raspoređenih po polu, starosti i opštini, bio je 10 jun. BIRN je svoj prvi tekst, u kojem iznosi informacije o tome da je broj zaraženih i preminulih znatno veći od zvanično sopštenog, objavio 22. juna.
Dakle, 23 dana smo bez podataka, koje bismo morali da imamo, ne na osnovu dobre volje bilo koje institucije ili želje za transparentnošću, već zato što je to naloženo Zaključkom Vlade, još 28. marta, na šta ukazuju i iz SHARE fondacije.
Nakon što su istraživački novinari ukazali na problem, dobili smo samo opravdanja, neutemeljena obrazloženja i jedno saopštenje, u kojem piše i da je “veoma opasno kada pojedinci, koji nisu medicinski stručnjaci, daju tumačenja u pogledu klasifikacije COVID-19 pacijenata, na osnovu netačnih podataka”.
Poljoprivrednim rečnikom, kada nema kiše dobar je i grad. U ovom slučaju, kada zvanične institucije ne daju sve potrebne podatke, onda ih građani traže u svim raspoloživim resursima. Kada nadležni ne daju odgovore blagovoremeno, onda svaka informacija može da zvuči tačno, ma koliko neproverena bila.
Kako je BIRN pokušavao da dođe do podataka?
BIRN je još 8. maja tražio uvid u podatke. Nakon 40 dana stiglo im je ono što smo svi mogli da vidimo na zvaničnim sajtovima institucija, što je grubo izvrdavanje Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, jer se informacije moraju dostaviti u roku od 15 dana, a produženi rok se traži samo u slučaju kada iz opravdanih razloga organ ne može da ih dostavi na vreme.
Više puta je BIRN pokušavao da sazna zašto se podaci razlikuju. Na kraju se v.d. direktorka “Batuta” nije pojavila 22. juna na zakazanom sastanku. Nakon toga istraživačka mreža odlučuje da objavi svoja saznanja, nadležne institucije ne daju ni objašnjenja, ni podatke, a to nije prvi put.
Kako iz SHARE fondacije podsećaju, informacioni sistem COVID-19 od uspostavljanja prate kontroverze.
„Nismo sigurni ko ga je napravio, pod kojim uslovima, niti da li je sistem rađen u skladu sa standardima informacione bezbednosti i zaštite ličnih podataka. Međutim, najviše nedoumica je izazvala polemika da li su podaci o širenju virusa koji se čuvaju u tom sistemu verodostojni.”
Zato, umesto saopštenja u kojima navodite i kako su „podaci proverljivi i tačni”, otvorite te podatke.
Pročitaj i:
Objavio/la članak.
petak, 3. Jul, 2020.