IT Industrija

🔥 Najčitanije
🔥 Najčitanije
Pod sloganom „Ovo može pametnije“.
Nakon lansiranja kampanje budimopametni.rs na kom se kroz primere uspešnih pojedinaca, startapa i kompanija koje se bave tehnologijom pokazuje kako je moguće uzeti učešće u digitalnoj transformaciji, kampanja Inicijative Digitalna Srbija „Budimo pametni“ se dalje razvija. Ovog puta Inicijativa pita građane šta bi sve digitalna tehnologija mogla da unapredi u našem društvu i nudi pomoć pri rešavanju problema koje oni smatraju najvažnijim. Ili kako objašnjava Nebojša Đurđević, generalni direktor Inicijative Digitalna Srbija:
Pozivamo građane da predlože kako oni misle da bi digitalna tehnologija mogla da im olakša život i čitavo okruženje učini kvalitetnijim. Svoje fiksne telefone je većina nas već zamenila pametnim uređajima koji su povezani na internet, odlazak na neke šaltere smo zamenili digitalnim uslugama, a sada vas pozivamo da razmislite kakvo digitalno unapređenje nam nedostaje.
Tim povodom od danas je aktivan novi deo sajta, a jutros su na naslovnoj strani lista Blic štampane nalepnice na kojima piše „Ovo može pametnije!“. Zamisao je da građani postave nalepnice na ono što je potrebno transformisati i tako skrenu pažnju na stvari za koje smatraju da je moguće unaprediti uz pomoć digitalne tehnologije. Osim toga, na nalepnicama se nalaze QR kodovi čijim skeniranjem će se kreirati virtuelni markeri na interaktivnoj mapi Srbije na sajtu budimopametni.rs.
Građanima će biti otvorena mogućnost da glasaju za problem kom je najpotrebnije rešenje, a povodom onog problema koji 31. januara bude imao najviše glasova Digitalna Srbija će uložiti napore da se dođe do rešenja.
Objavio/la članak.
utorak, 18. Decembar, 2018.
Lea Milic
subota, 22. Decembar, 2018.
Imam utisak da mnoge institucije u Srbiji (ovde prevashodno mislim na drzavne ustanove- u to ukljucujem sve one koje se izdrzavaju drustvenim sredstvima) osecaju digitalizaciju kao nuzno zlo i ne trude se da je zaista integrisu u svoje poslovanje. Mozemo sagledavati upotrebu digitalizacije na raznim nivoima primene, od sistemskog do interface-a koji olaksava trenutni pristup, planiranje ili slicno. Biti placen drustvenim parama podrazumeva odgovornost prema svakom pojedincu/klijentu, ali, elem, nijedna od ustanova, opstina, medicinskih ustanova, novina, katastra, itd., znaci svih onih koji imaju submit form (nakon koga ti kazu- Hvala, kontaktiracemo vas!), ne izdaje posiljaocu broj (issue docket number) nakon slanja upita, zahteva itd. Izdavanje broja je odgovornost, jer se na osnovu njega radi pracenje pitanja (follow up). To je identifikacioni elemenat, koji je neophodan u komunikaciji sa publikom. Znaci za mene bi prvi i osnovni deo digitalizacije bio uvodjenje obaveznog sistema brojeva u sve drzavne/drustvene ustanove u digitalnom kontaktu sa ljudima. Vec sam se umorila od pitanja koje postavljam i na koje niko ne odgovara. Drugi subjekat digitalizacije po meni, trebali bi da budu istorijski arhivi, koje su u katastrofalno zaostalom stanju. Ne mora covek da bude "neuro hirurg", da uzme neku postojecu DB aplikaciju i uz malo usaglasavanja kolona (dobrih programera barem zaista imamo), napravi adekvatni DB i onda angazuje djake i studente za radnu praksu, ili dobrovoljce za data entry itd. Dok nisam dosla u kontakt sa potragom po arhivama, nisam imala predstavu da je ovaj stepen zaostalosti uopste prisutan (Arhiv Sumadije, Arhiv Beograda, Arhiv Srbije i Vojni Arhiv, ne zna se sta je staromodnije, ako je digitalizacija uopste i prisutna). A sve to zaista nije tako komplikovano...Veoma je bitno ocuvati istoriju naroda i uciniti je lako dostupnom.
Aleksa
sreda, 19. Decembar, 2018.
Digitalizacija izbornog procesa kako bi se sprecile razne pojave poput bugarskih vozova, netacnih birackih spiskova i podstakli mladi da izadju na izbore. Nadam se da ce to biti fokus ove inicijative