IT Industrija

🔥 Najčitanije
🔥 Najčitanije
I nije samo PayPal u pitanju. Ovaj servis je možda najbolja manifestacija problema sa kojim se već godinama suočava svako ko želi nešto da kupi ili proda (i naplati) putem interneta. Uzrok problema leži u prevaziđenim propisima iz oblasti platnih usluga, koji suštinski nisu menjani proteklih deset godina, tokom kojih je elektronska trgovina zauvek promenila
I nije samo PayPal u pitanju. Ovaj servis je možda najbolja manifestacija problema sa kojim se već godinama suočava svako ko želi nešto da kupi ili proda (i naplati) putem interneta. Uzrok problema leži u prevaziđenim propisima iz oblasti platnih usluga, koji suštinski nisu menjani proteklih deset godina, tokom kojih je elektronska trgovina zauvek promenila svet u kome živimo.
Iako se priča da zakonskih prepreka za kupovinu preko interneta nema i da je lopta sada u dvorištu pružalaca platnih usluga, istina je da najvažnija stvar – pristupačan sistem za onlajn naplatu – ostaje nepremostiv problem za sve koji bi da iz Srbije prodaju robu ili usluge preko interneta.
Nedavnom najavom donošenja novog Zakona o platnim uslugama i izmena u Zakonu o deviznom poslovanju, otvorena je šansa da se situacija popravi u narednih nekoliko meseci. Međutim, u domaćim bankarskim krugovima i delu birokratije raste otpor najavljenim izmenama…
Apdej1: O ovoj temi su pisali i na drugim blogovima ali i u tradicionalnim medijima, pogledajte linkove na kraju članka.
Apdejt2: Ministarstvo finansija i privrede je najavilo javnu raspravu o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju:
U okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, koja će trajati od 17 do 23. oktobra 2012. godine, zainteresovani mogu dostaviti Ministarstvu finansija i privrede svoje primedbe, predloge i sugestije na adresu: Ministarstvo finansija i privrede, Sektor za finansijski sistem, ul. Kneza Miloša 20, Beograd, kao i elektronskim putem na adresu: [email protected].
U skoro svakoj diskusiji na temu elektronske trgovine u Srbiji do sada sam imao prilike da čujem sledeća pitanja:
- Kada će preduzetnici i mala i srednja preduzeća imati na raspolaganju pristupačne servise za online naplatu?
- Kada će devizni promet sa inostranstvom biti oslobođen preterane birokratije?
- Kada će platne usluge u Srbiji moći da pružaju institucije koje nisu banke?
- Kada će moći da se slobodno otvaraju računi u inostranstvu?
- Kada će telekomunikacioni operatori moći da pružaju usluge mobilnog plaćanja?
- Kada će biti legalizovano pružanje usluga elektronskog novca?
Glavni “krivci” za pomenute (i još mnoge druge) probleme bez sumnje su važeći Zakon o platnom prometu i Zakon o deviznom poslovanju.
Ova dva zakona, poslednji put suštinski menjani pre desetak godina, baziraju se na sistemu u kome glavnu (i praktično jedinu) ulogu u pružanju finansijskih usluga igraju banke.
Zahvaljujući eksplozivnom razvoju informacionih i komunikacionih tehnologija (računara, Interneta, mobilnih uređaja itd) tokom proteklih deset godina, u naš svakodnevni život ušao je veliki broj novih platnih instrumenata i modela za pružanje finansijskih usluga, a poslovanje je značajno ubrzano i globalizovano.
Ova promena diktira potrebu da se, osim banaka, i drugim poslovnim subjektima omogući pružanje platnih usluga na domaćem i globalnom tržištu (kao npr. mobilnim operatorima, vlasnicima prodavnica mobilnih aplikacija, posredicima u online plaćanju i naplati, kompanijama koje izdaju različite vrste vaučera i kartica sa uskladištenom novčanom vrednošću itd).
Prema najavama iz Narodne banke Srbije i Ministarstva finansija i privrede, novi zakonski okvir, koji bi to trebalo da omogući, biće usvojen do kraja ove godine, u formi novog Zakona o platnim uslugama, te izmena i dopuna Zakona o deviznom poslovanju.
Novi Zakon o platnim uslugama zameniće važeći Zakon o platnom prometu i uvešće u domaći zakonski okvir pravila po kojima funkcionišu finansijske institucije u Evropskoj uniji i drugim razvijenim tržištima (pravila iz direktiva EU o platnim uslugama i elektronskom novcu). Pored uvođenja novih vrsta finansijskih institucija i odredbi o pružanju usluga elektronskog novca, novim zakonom biće obezbeđen nadzor centralne banke nad pružaocima usluga i obezbeđen visok nivo zaštite krajnjih korisnika.
Zakon o deviznom poslovanju takođe će pretrpeti značajne izmene, među kojima se izdvajaju ukidanje Deviznog inspektorata, manje birokratije u poslovanju sa inostranstvom, jednostavnije i lakše otvaranje računa kod inostranih finansijskih institucija, komotno korišćenje inostranih servisa za e-novac itd.
Nacrt Zakona o platnim uslugama možete pogledati ovde.
Što se tiče izmena i dopuna Zakona o deviznom poslovanju, očekuje se da Ministarstvo finansija i privrede pripremi nacrt tokom narednih mesec dana, nakon čega će uslediti javna rasprava.
Bitno je znati i da se u domaćim bankarskim krugovima i delu birokratije po državnim institucijama ne gleda blagonaklono na najavljene izmene.
Na nedavno održanoj prezentaciji nacrta Zakona o platnim uslugama, predstavnici više banaka izneli su bojazan da se novim zakonskim rešenjima navodno uvode mnogobrojne izmene u način poslovanja banaka, što će zahtevati dosta vremena i velike troškove za prilagođavanje, pa su predložili da se usvajanje ovog zakona odloži za “neka bolja vremena”.
Međutim, novim zakonskim rešenjima suštinski se ne menja način na koji su banke do sada funkcionosale, a uvođenje novih usluga koje zakon uređuje (npr. usluga elektronskog novca) ne predstavlja obavezu za postojeće igrače na tržištu finansijskih usluga, pa ostaje utisak da se iza bojazni banaka zapravo krije strah od konkurencije.
To, naravno, nije stvar koja bi trebalo da bude odlučujući faktor za donosioce odluka u Vladi, ali ne treba ni potcenjivati uticaj koji banke mogu da izvrše na donosioce odluka, posebno u sadejstvu sa delom birokratije koji u najavljenim promenama vidi pretnju sopstvenom postojanju.
Promene u načinu poslovanja, koje sam pomenuo na početku teksta, domaće zakonodavstvo propustilo je da isprati. Time je tokom poslednjih nekoliko godina u značajnoj meri smanjena konkurentnost domaćih firmi i inovativnih preduzetnika, koji žele da posluju na globalnom tržištu (naročito onih koji svoje proizvode nude celom svetu putem Interneta).
Zato je važno da se tokom narednih nekoliko meseci ponovo čuje glas onih koji su nezadovoljni sadašnjim stanjem stvari, kako bi se stvorio što širi front javne podrške usvajanju ovih zakona do kraja godine i omogućilo uključivanje domaće privrede u globalnu ekonomiju znanja.
Postoji mnogo načina da se oglasite i pokažete da vam je stalo do dugo očekivanih promena. Evo nekoliko najjednostavnijih:
Na ovoj stranici ćemo sakupljati sve relevantne linkove na ovu temu, a ispod ovog teksta videćete dugmiće kojima lako i brzo možete možete podeliti status sa ovom temom na društvenim mrežama.
Tweet
^Podržite akciju omogućavanje normalne e-trgovine u Srbiji, oglasite se tvitnite članak ovim gornjim dugmetom.
Pravda – (prenesen tekst)
Prevedi – Čekajući PayPal
Zverko – Zašto zakon o deviznom poslovanju mora da se menja hitno – juče!
Vreme – Ko je zaustavio internet (samo u štampi)
O3ONE – Jаvna rаsprаva o predlogu izmenа i dopunа Zаkonа o deviznom poslovаnju
Objavio/la članak.
četvrtak, 11. Oktobar, 2012.
Mario
nedelja, 29. Novembar, 2015.
12 meseci posle dolaska paypal-a. Kako li smo zadovoljni njime?
misho
subota, 19. Januar, 2013.
U Bosni funkcionise i pravo je olaksanje za bilo kakav transfer novca.
Branislav Savić
utorak, 11. Decembar, 2012.
Koliko sam obavešten Dejan Restak je postao savetnik ministra Dinkića za high tech start up, IT ekonomiju, Start up Srbiju ili tome slično, pa možda to može da pomogne
Branislav Savić
utorak, 11. Decembar, 2012.
Koliko sam obavešten Dejan Restak je postao savetnik ministra Dinkića za high tech start up, IT ekonomiju, Start up Srbiju ili tome slično, pa možda to može da pomogne
Agencija
sreda, 5. Decembar, 2012.
Da su Srpske banke bile napredne i pametne davno bi sami napravili kopiju paypala i omogućili istu uslugu korišćenja i plaćanja. Digitalna agenda nema uticaj na političku volju. Država se izgovara kao na zakon a ustvari min. finansije štite banke, a NBS kao šta će nam to i tako u krug... To je tako tužno da ideje kod nas neće niko ni da sluša ko u nekoj africi. Imamo poglavicu koji misli da je najpametniji i kaže bahato šta ja mislim vi ostali morate slušati i živeti po mom vidjenju sveta. Ma ljudi uvodite sve što u svetu funkcijoniše i to odmah. Sve EU zakone smo trebali iskopirati ko Hrvati ako želimo napred. Samo da napomenem uvodjenjem paypala državu to neće spasiti a ni preduzetnike a ni etrgovce, dalje ima 100 development it firmi koje rade za inostranstvo tržište a ti imaju račune u inostranstvu otvorene, pa nisu ludi da ovoj državi nešto daju. Samo da napomenem u Slovačkoj održavam više od 20 eshopova u proseku 95% PRODAJA sve ide pouzećem. Drugi siguran način za njih je prevod na račun ili kod nas KILL UPLATNICA . Slovaci se boje dati karticu ili kucati je negde na eshopovima ili preko paypala. . To će biti isti problem i u Srbiji ako krene nekakva etrgovina. Niko neće plaćati kreditnim ili debitnim karticama jer kod nas nikome ne može verovati svi FRAUDERI drže eshopove samo tako će naći šemu. Nemojmo misliti ako nas 1000 geekova kupuje po inostranstvu i plaća karticom na internetu da će to raditi 7,8 miliona gradjana. Svaka banka mora nuditi online plaćanje terminal besplatno svakome fizičkim licima. Banke s malima fizičkim licem ni ne razgovaraju. Znači PAYPAL nije spas za nikoga. Je sredstvo ako te banke zezaju za terminal naplacivanja karticama ti besplatno se odlučiš i staviš PAYPAL. PAYPAL ne pravi rast ekonomije. To je usluga plaćanja kao i sve druge. Treba dizati standard gradjana i suzbiti crnu ekonomiju.
Maja
četvrtak, 15. Novembar, 2012.
Neke od drzava koje imaju PayPal: Albanija, Azerbejdzan, Benin, Butan, Bocvana, Burkina Faso, Kambodza, Cad, Kukova ostrva, Kongo, Dzibuti, Eritreja, Etiopija, Gabon, Gambija, Gvineja Bisao, Gvajana, Kiribati, Laos, Nauru, Niger, Ruanda, Samoa, Senegal, Somalija, Surinam, Tonga, Tuvalu, Zambia..... Ocigledno nije do EU ili toga kako oni nas percipiraju - do toga je sto mi ne umemo da se organizujemo da nateramo one koji primaju platu da rade za nas da to zapravo i rade! U civilizovanoj drzavi se to podrazumeva - ovde ih treba naterati. Ili ce nam biti ovako.
Srdjan
utorak, 16. Oktobar, 2012.
Podržavam inicijativu u potpunosti! Jedino bih se osvrnuo na treću tačku "Kada će platne usluge u Srbiji moći da pružaju institucije koje nisu banke?" iz razloga što je ovo zapravo već moguće. Recimo Diners Club nije banka a ima razvijen B2C model, kao ni Western Union, a funkcionišu u Srbiji i moguće ih je koristiti bez problema.
Prevedi
utorak, 16. Oktobar, 2012.
Pridružujemo se akciji: http://prevedi.rs/sr/cekajuci-paypal/
Steva
utorak, 16. Oktobar, 2012.
Ove priče se poslednjih 10 godina pričaju par meseci pred Novu Godinu. Kakve su to gluposti? Pay Pal neće doći dok ne udjemo u EU. Amazon neće slati robu, izuzev nekih minornih stvari koje im ne idu, pa ajde da to uvaljamo varvarima, sve dok ne udjemo u EU. DHL i ostali će nas pljačkati za prevoz robe i naplaćivati duplo poštarinu, sve dok ne udjemo u EU. Naravoučenije: Ko nije u EU nije u normalnim novčanim tokovima. Zašto? Zato što neće da se natežu sa zemljama koje su nestabilne. To smo dokazali ove godine izborom na izborima, a i izborom posle izbora. Dakle pamet u glavu. Sve što se radi, ima za posledicu uključivanje u civilizovano društvo ili isključenje iz njega. Uostalom, šta ćemo prodavati? Programe koje pišemo na piratskim kopijama Delfija, MS Visual Studija...? Praviti sajtove na piratskim kopijama paketa firmi Adobe, Corel...? Za kraj: Zašto nam dedaju pristup PayPal-u? Zato što smo za njih varvari. Imidž se teško pravi, a lako kvari. Koliko ljudi pljuje po državi kad vidi da mu nešto nije po meri? Ne razmišlja da li je u pravu. Bitno je da se psuje sve po spisku. A onda su mu krivi i stranci koji dolaze i ovde otvaraju ambasade. Koliko je ovde ružnih reči rečeno protiv države. Pa to neko čita. I taj neće dati da njegova država ima posla sa takvima. Pre par meseci sam molio jednu firmu za plaćanje preko interneta da mi dozvoli da radim preko nje. Smilovali su se nakon 2 meseca, ali mi nisu dozvolili "punopravno" članstvo. Ako se pokažem i budem dobar, pustiće me da budem "punopravan" član.
Dejan
utorak, 16. Oktobar, 2012.
Naravno da se boje konkurencije! Bankarski lobi je postao sam sebi dovoljan. Uopšte nije bitan kvalitet života ovaca koje su utorili, već broj u stadu koji mogu slobodno da šišaju. Dolazak PayPal servisa bi bio, što se mene tiče, značajniji od bezviznog režima -- bez vize mogu slobodno da putujem, ali i trošim pare, sa PayPal-om bi mogao da zarađujem. Bankarska oligarhija mora da izgubi ovu bitku! Mi moramo da je dobijemo! Nova vlast u Srbiji od mene bi dobila ogroman plus ukoliko ovo ostvare. To bi pokazalo u praksi da su stvarno mislili da treba stvari da se menjaju, a tako nešto osim što smo slušali u svakoj predizbornoj kampanji do sada se nikada uistinu nije i desilo.
Božidar
subota, 13. Oktobar, 2012.
Reče onaj ministar šta će nam pošta to je prevaziđeno i bio je u pravu. Kome treba taj glomazni aparat pošte Srbije. Neka se privatne firme bave slanjem i primanjem pošiljki i ostalih stvari. Dok sam radio u Crnoj gori pre par godina nisam mogao da šaljem novac u Srbiju. Nema platnog prometa. Ne znam čemu služi taj western union i što se uopšte zove western i kome to treba. Znači Srbija je rupa Evrope. Klikneš na neki padajući meni tražiš Srbiju nema Srbije katastrofa!!! , kao da tražim kiribate ili neka egzotična ostrva. Jad i beda ladno ne postoji kao na paypalu i na mnogo, mnogo drugih mesta ista stvar. Sve zemlje sveta , a Srbije nema. Velika država Surinam na uzela SR domen. Nemogu više da pišem povraća mi se od svega ovoga.
Dejan Andrić Srbijanski
subota, 13. Oktobar, 2012.
Ispunićemo svoju dužnost,objavićemo ovo na svim profilima svih društvenih mreža,na sajtovima koji se nalaze u našem medijskom sistemu kao i onlajn medijima koje ažuriramo.Pozdrav svim kolegama...
Jan
subota, 13. Oktobar, 2012.
Da bih kupovau u ebay-u , morao sam najpre da otvorim Visa virtuon račun u Raiffeisen banci u Srbji . Pisao sam i pay-pall-u i odgovorili su mi da Srbija nije među tih 200(dvesta) država i da nađem neku odgovarajuću državu za e-banking u regionu . I tako morao sam da se reistrujem u nekoj inostranoj e-banci a najlakše mi je bilo u Moneybookers u Engleskoj . Morao sam 2x plaćati proviziju za kupovinu nečega , najpre Raiffesen pa posle Moneybookers , ali je ipak funkcionisalo . Ovim sam prekršio domaće propise , ali sam kupio neke sitnice koje su mi trebale . Kada sam nekim domaćim državnim ustanovama skrenuo pažnju na ovo , rekli su mi da se devizni novac ne sme slati u inostranstvo , kao i da pošiljke kupljene u inostranstvu tj u ebay-u vam neće baš sa sigurnošću dostaviti u Srbiju , jer se za Srbiju mogu slati samo obične nevrednosne pošilje (neračunam kurirske službe koje su basnoslovno skupe) , kao i da sledi , ako stignu , visoka stopa carine . itd...
Ssaa
subota, 13. Oktobar, 2012.
Sasa, ziva istina,svaki dan dobijem pitanje kako da platimo vasu uslugu iz inostranstva?A posto radim na mali procenat,otpadaju bilo kakve varijante WU ili necemu tome slicno.Moja usluga mora biti brza,momentalna.Ja treba nekome da uplatim kredit na gsm karticu a da lovu vidim posle par dana.Mislim na trenutnu varijantu Intesa banke.Nece moci,ja moram uplatu da vidim odmah,pa tek onda pustam kredit.
Dado Fritzman
subota, 13. Oktobar, 2012.
Podrzavam i delim dalje :) Vreme je da okoncamo kameno doba u Srbiji
Nikola
subota, 13. Oktobar, 2012.
Odličan tekst, atuelan problem, cela zemlja ozbiljno ugrožena, ali se predloženim načinom ne može rešiti problem. Treba da razumete da se ne radi o bilo čijoj volji da stvari rade ovako a ne drugačije, već je to sistem koji štiti uglavnom tajkune, favorizuje trgovinu nad proizvodnjom u državi i obezbeđuje raznima milionske zarade (dugačak je niz... banke, trgovci, plate u držvnim upravama itd.). Nemojte da se šalite i da mislite da ćete sesti sa bilo kojim političarem i razgovarati sa njime, otvoriti mu oči i spasti Srbiju. :) Trebate slediti model protesta ACTA/SOPA i ozbiljno organizovati proteste online i offline. Uključiti hosting provajdere u akciju (oni bi imali i direktne koristi od ovih promena) i pozvati sve vlasnike sajtova da drže baner na svom sajtu tipa: hoćemo e-promet novca u Srbiji. Baner da vodi na novi sajt namenjen ovome, da je dostupan svima za implementaciju svuda (sajtovi, soicijalne mreže itd...) da ima jasne poruke tipa širi dalje, da ima forum, da ga prati youtube objašnjenje za obične smrtike koji ne razumeju o čemu se radi itd. Treba juriti bilo kakvu institucialnu podršku, JISA, RNDS-a, nevladinih organizacija, svega drugog što može da ima veze sa informatikom, internetom i IT-jem. Zatražiti finansijsku pomoć od firmi, itd. Aktivirati medije. Organizovati tako da se svima ponudi interes (firmama, medijima i sl.). Na kraju, treba skupiti bar 30K-40K ljudi i napraviti protest u Beogradu. Internet u srbiji ima preko 4M korisnika, realno je očekivati da se svaki stoti pojavi jer su svi ugroženi, pa i oni bez internet. Jedan od ciljeva treba da je politička aktuelizacija problema. Nešto što će političarima jasno staviti do znanja da ako to urade, to može da im donese glasače, i da ako to ne urade, sigurno će izgubiti značajno glasačko telo. To je način da se stvari promene. Da se nebi ovde previše raspisivao, ovo su prve stvari koje mi padaju na pamet. Ako ste zainteresovani da gradite ovakav scenarijo, rado bih vam se pridružio i dao lični doprinos. Možete me slobodno kontaktirati.
Steva
petak, 12. Oktobar, 2012.
Pretpostavljam da veliki broj ljudi koji je ovo pročitao, ima svoj sajt, blog ili aktivno učestvuje na nekom forumu..., Pokrenuti ovu temu na pravi način, upoznati one koje ova tema ne interesuje, na neki zanimljiv način, napraviti banere, angažovati se na društvenim mrežama....ima toliko mnog načina na netu da opva tema dobije pravu težinu....Napasti DIREKTNO (ime i prezime) odgovorne što još uvek imamo ovakve zakone, znači prozivati ministra direktno..., takvim pritiskom se jedino može nešto promeniti, naravno ministri se plaše samo JEDNE stvari - svog Rejtinga !!
Luka
petak, 12. Oktobar, 2012.
Podrzavan i sherujem!
Miroslav
četvrtak, 11. Oktobar, 2012.
Pa to da sačekamo bolja vremena znači nikada. Njima je ovako dobro i svakim danom im je sve bolje, ostalima je loše i svakim danom je sve lošije. Banke i svi oni koji na ovom zakonu i povlasticama uzimaju profit svakim dinarom će se sve teže i teže odreći tih privilegija. Zato sada je najbolje vreme za promene, nikada više neće biti bolje vreme za promene, svakim danom samo lošije i lošije.
Правда
četvrtak, 11. Oktobar, 2012.
Нови законски оквир за е-плаћање до краја године, противници „Пејпала“ спремају отпор И није само Пејпал у питању. Овај сервис је можда најбоља манифестација проблема са којим се већ годинама суочава свако ко жели нешто да купи или прода (и наплати) путем интернета. http://www.pravda.rs/2012/10/11/novi-zakonski-okvir-za-e-placanje-do-kraja-godine-protivnici-pejpala-spremaju-otpor/
Srđan Janković
četvrtak, 11. Oktobar, 2012.
Nikom po bankama nije u interesu da odustane od WesternUnion-a jer su na jedvite jade ušle u taj sistem, platite ogroman fee u vrednosti od pet nula u evrima i računale da će tokom godina nekako uspeti da isplate početna ulaganja. Ulaskom PayPal-a WU postaje potpuno beznačajan jer se zna da on posluje najbolje samo u zemljama trećeg sveta koje nemaju razvijene ove sisteme. Odlična akcija, pokušaću u narednom periodu da i našim stranicama objavimo što više afirmativnih tekstova, s tim da ne bila loša i jedna opšta društvena akcija pa da svi sajtovi postave info tekstove ''Zašto koristiti...'' i sl.
Roštiljanje
četvrtak, 11. Oktobar, 2012.
Puna podrška za inicijativu! Ozbiljan razvoj malih on-line biznisa, velikim delom zavisi upravo od liberalizovanja procedura i ukidanja suvišne birokratije.
Devizni skeptik
četvrtak, 11. Oktobar, 2012.
Da se "odlozi za neka bolja vremena"? Pa "bolja vremena" ne dolaze sama od sebe, vec na tome mora aktivno da se radi. Kao na primer da se sredi ovaj zakon i omoguci normalniji rad. Banke i drzava i JESU protivnici ovoga. Plasim se da je ova inicijativa samo sargarepa.
Darko Vidić
četvrtak, 11. Oktobar, 2012.
Više puta sam pisao o ovome (http://zverko.rs/2012/09/kako-da-firma-naplacuje-robuusluge-karticama-preko-interneta-otvaramo-pandorinu-paypal-kutiju/) Takođe sam javno pitao političare (najviše Mlađana Dinkića) Ali eto još jednom ću da "dignem glas"