Dve velike akvizicije o kojima se priča poslednjih dana su akvizicije u mobilne platforme, i još uže – u one specijalizovane skoro isključivo za razmenu poruka i još jedno sužavanje – u dva lidera u toj oblasti. U pitanju su kupovina Vibera za 900 miliona i vrtoglava cifra od 19 milijardi dolara koju Facebook izdvaja za Whatsapp.

Pre akvizicije Whatsappa dobar deo interneta brujio je o Viberu – zašto bi neko platio 900 miliona dolara za kompaniju koja još uvek nije pronašla način da naplati svoje usluge.

A onda imamo Whatsapp, koji ima 50% više korisnika, a prodat je čak za 21 put veću cenu.

Broj korisnika kao primarni kriterijum za evaluaciju

Viber je Rakuten, japanski internet gigant,  kupio za skoro 1 milijardu uprkos tome što već neko vreme bezuspešno traga za biznis modelom koji će im obezbediti profitabilnost. Ključ je očigledno u njihovih 300 miliona registrovanih korisnika i činjenici da je taj broj porastao za 50% u poslednjih 8 meseci. To da je broj korisnika i njihov rast važniji od prihoda je nešto što često čujemo, ali nije nam baš instinktivna pomisao, pa su ovakve vesti dobar način da nas na to podsete.

S druge strane, Whatsapp kao lider među mobilnim aplikacijama za slanje poruka je uspeo da pronađe mehanizam koji mu donosi zaradu i juče je procenjen na 10% vrednosti Facebooka — Whatsapp koji ima 55 zaposlenih.

Ova akvizicija je druga najveća akvizicija tehnološkog startapa i razlozi za nju su sigurno mnogobrojni. Treba da znamo da Facebook više od polovine svojih prihoda ostvaruje preko mobilnih usluga, a Whatsapp preti da uskoro prestigne SMS u broju poslatih poruka dnevno. Nije zanemarljivo ni tržište koje Whatsapp zadovoljava, jer je dominantan u Evropi i tržištima u razvoju i 3-4 puta jači od Facebookovog messengera.

Međutim, ono što je verovatno glavna prednost Whatsappa je to što raste brže od bilo kog sličnog proizvoda u istoriji (čak i Facebooka) – svakog dana za milion korisnika. Grafikon koji je Facebook objavio uz svoje saopštenje nam prilično jasno to pokazuje.

screen-shot-2014-02-19-at-4-01-23-pm1

Prethodni slučajevi su pokazali da investitori iz Silicijumske doline mogu biti dosta strpljivi  kada su u pitanju B2C kompanije koje imaju veliki broj korisnika, ali još nisu pronašle odgovarajući poslovni model.

Neki od primera u kojima su investitori razmišljali ovako su kupovina Youtubea od strane Googlea, kao i Instagrama od Facebooka, pa i nedavna ponuda za akviziciju Snapchata za 3 milijarde. Ove kompanije u tretnutku ponude su imale veliki broj korisnika i lidersku poziciju na tržištu, ali i velike gubitke. Neke ih imaju i dalje.

Veliki broj korisnika pokazuje da pravite nešto što tržište želi. Ukoliko je plan ostvarivanja prihoda zasnovan na malim cenama usluga (dolar, dva, tri), onda su tek neophodni i to iz tri očigledna razloga – da bi se ostvario relevantan prihod, da bi proizvod dobio na značaju (bez čega nema oglašivača) i da bi se ostvario što veći prihod i samim tim i profit kroz smanjenje troška po korisniku.

A ako, pak, ostvarujete uz to i veoma veliki rast, onda je jasan pokazatelj da se nalazite u novoj oblasti koja tek treba da postane dominantna.

Jedno od pitanja koje je svima na pameti je to zašto je WhatsApp plaćen neverovatnih 19 milijardi dolara. Možda je odgovor u sledećem — SMS je mrtav i jedan ili više drugih servisa će ga zameniti, a Facebookova opklada je da je to WhatsApp.