Uspostavljanje poverenja sa proizvođačima - prvi korak ka uspešnoj proizvodnji u Kini

Kina sve više prestaje biti zemlja u kojoj za male pare možete proizvesti hardver, no veliki broj startapa i dalje se odlučuje da tamo pokrene proizvodnju. Sa našim preduzetnicima pretresli smo pozitivne i negativne strane za sve vas koji razmatrate ovu opciju.

Marija Gavrilov
18/08/2015

Pitanje sa kojim se hardverski startapi kad-tad suoče je – gde proizvesti prvu seriju proizvoda? Svakako, u obzir se uzima cena, određeni kvalitet i poverljivost. Ukoliko se tim snađe, odabrani proizvođač će imati ispunjena sva tri kriterijuma. No, ovo je mnogo lakše reći nego ostvariti. Jedno od mesta na koje se prvo pomisli je Kina. Da li je moguće dobiti sva tri?

Gomila startapa dolazi u Šenzen. Uspeju da dođu ovde, a potom ne znaju odakle da počnu. Uglavnom prvo odu do pijace, gde mogu naći jeftine delove. Drugi korak bi bio uspostavljanje saradnje sa fabrikom. Tada stvari postaju teže. […] Jednom kada uđete u proces proizvodnje, morate da pronađete proizvođača kom verujete.

Ovako je započinjanje proizvodnje u kineskom gradu Šenzen opisao Kris “Akiba” Veng, osnivač Freaklabsa i sudija na Hackaday takmičenju.

Naš preduzetnik i osnivač startapa TeleSkin, Sava Marinković, iz iskustva kaže da postoje dva pristupa odlasku u Kinu. Jedan je da sami uđete i pregovarate cene sa fabrikama, a drugi je da se na tom putu i oslonite na proizvođače koji mogu da pomognu pri razvoju vašeg proizvoda.

Prva opcija je za dobro razvijene proizvode ili za timove koji imaju dalekosežno iskustvo u proizvodnji i mogu da pregovaraju o cenama. Ovo vam može doneti najniže cene, ali i otvaranje ka kineskom tržištu. Nedostatak u ovom slučaju je uglavnom nepoznavanje jezika.

Druga situacija je za timove koji imaju proizvod u ranoj fazi, ispitali su tržište, ali im je potrebno finiširanje sa aspekta inženjeringa. Postoji mnogo detalja na koje valja obratiti pažnju, poput razvijanja opreme za testiranje, proces razvoja i efikasnosti montaže. Mnogi startapi razmišljaju o sirovinama koje treba uneti u proizvodnju, ali retko kada o skrivenim troškovima koji nastaju iz loših proizvodnih procesa.

Proizvođači kao partneri

Mnogi startapi o detaljima proizvoda počnu da razmišljaju tek kada se susretnu sa predstavnicima fabrika. Praviti prototipe od plastike u svrhe hobija nije isto što i izrađivati seriju proizvoda za prve kupce. Na koji način želite da maska bude zalemljena? Da li da šrafovi budu manji ili veći? – neka su od pitanja koja se otvore kada počnu razgovori sa proizvođačima plastike i PCB pločica. Dobar dizajner ili dizajnerka držaće ove detalje na umu tokom rada – kontinuirano razmišljanje o procesu proizvodnje prvi je korak da u njoj budete i uspešni.

Jedna od mogućih prepreka saradnji su ljudski odnosi, a pravilo desne ruke kaže da sarađujete sa onom fabrikom sa čijim vlasnicima možete da se družite i van radnog vremena. Sava ovde uvodi i važnost prepoznavanja obostranih interesa koji će biti motor saradnje.

Ako je proizvođač usklađen sa vama kao pravi partner, onda vam mogu ubrzati razvoj – vaš uspeh je njihov uspeh. Tada nećete brinuti o tome da li kopiraju vaše alate i prenose ih dalje u svoju copycat mrežu. Pored toga, pomoćiće vam u određivanju cena.

Kada vam je potreban i partner u finiširanju proizvoda sa inženjerske strane, oni vam mogu pomoći unošenjem lekcija koje su pokupili tokom višebrojnih procesa proizvodnje. U ovome su naši partneri pomogli – uneli su korisničko iskustvo vrhunskih brendova sa kojima su u prošlosti radili.

Možete imati sjajan proizvod, ali ako se punjač ne priključuje pravilno ili maska proizvoda ne naleže dobro, imaćete loš proizvod koji će vam uvećati troškove i ugroziti brend.

Sava preporučuje nekoliko proizvođača koji blisko sarađuju sa startapima, a među njima su PCH i Flextronics.

Najveći izazov? Kina se menja veoma brzo

Odlazak u Kinu podrazumeva i navikavanje na razlike u kulturi poslovanja, što bi trebalo da oblikuje očekivanja timova. Naša preduzetnica i osnivačica kompanije Buzz Solutions, Dragana Đermanović, podelila je sa nama svoja zapažanja o startap sistemu u Kini i Hong Kongu, gde je nedavno boravila povodom Rise konferencije.

Pričamo o drugačijim kulturama, potrebama, navikama, propisima i, na kraju krajeva, o tržištu koje je veličine 1,4 milijarde stanovnika. Sa kojim tržištem možete uporediti Kinu?! Nije samo kulturološka razlika ozbiljan izazov, već i to što se kinesko društvo i njegove potrebe menjaju veoma brzo. To znači da bi i vaša strategija razvoja morala biti prilagodljiva. Mnogi startupi nisu spremni za to.

Pošto je Kina prepoznata kao zemlja u kojoj za male pare možeš nešto da napraviš, hardverski starupi su “probili led” startup scene. Ali Kina nije više takva zemlja. Cena radne snage je veća, konkurencija je ogromna, a tržište usluga i zabave postaje dominantno.

Hong Kong pristupačniji za strane startape

Čest utisak zatvorenosti i stroge kontrole kineskog društva poljuljan je podatkom da je u Kini neverovatno lako pokrenuti kompaniju. Vreme potrebno za ovo je od nekoliko sati do nedelju dana. Za strance se komplikacije mogu javiti pri otvaranju računa u banci, ali nakon sprovedenih provera identiteta, ni to nije teško precrtati sa liste. Ovo nam potvrđuje i Dragana:

Postoje dva dominantna startup pravca u Kini: EU, SAD i ostali startapi koji jedan deo svog razvoja ili poslovni plan u celosti realizuju za kinesko tržište i kineski startupi koji najčešće i nemaju globalne ambicije.

U prvom slučaju, najčešće se startuje preko Hong Konga, jer iako pripada Kini, Hong Kong je zadržao duh i temperament zapadne države (samostalnost u uređenju ovog grada-države je čak propisana zakonom i biće na snazi još nekih tridesetak godina); a pored svega, veliki broj stanovnika Hong Konga govori strane jezike, dok su propisu o pokretanju biznisa za nas strance daleko pristupačniji nego u takozvanom “mainland-u” (Kini).

Hong Kong startup scena je odlično postavljena, povezana i efikasna, a ulazak na azijsko tržište iz Hong Konga ili možda iz Singapura put je kojim ide veliki broj svetskih startupa.

Mogućnosti se otvaraju i u Srbiji

Kina, kako kaže Sava, nije jedina destinacija za proizvodnju: Malezija, Vijetnam i Singapur povoljne su destinacije zbog cene. I pored ovoga, kulturne barijere koje često mogu biti problem u Aziji, prekoračuju se ukoliko se startapi odluče za proizvodnju u Srbiji.

Proizvodnja je u potpunosti moguća u Srbiji. Sve više ljudi uči kako dovesti proizvođače, a alati postoje ako postoji investitora. Najveće prepreke su pri carini – carina uzima startapima prekomernu količinu energije, količinu vremena i novca.

Ukoliko bi Srbija zaigrala pametno, otvorila bi se za eksportovanje hardvera i razvoj kroz pojednostavljen pristup, prijateljski nastrojen prema startapima.

 

 

Marija Gavrilov

Objavio/la članak.

utorak, 18. Avgust, 2015.

IT Industrija

🔥 Najčitanije