IT Industrija

🔥 Najčitanije
🔥 Najčitanije
Lil Miquela ima 2,5 miliona pratilaca i zarađuje 11,7 miliona dolara godišnje — međutim, ova influenserka ne postoji zaista.
Prednosti korišćenja influensera za promociju proizvoda su nam već svima poznate. Umesto hladnih, previše precizno osmišljenih TV reklama ili bilborda, potrošači dobijaju promociju od strane osobe sa kojom osećaju neku vezu. Tradicionalni mediji jednostavno gađaju sve ljude, od kojih su samo neki ciljna grupa. Ali na kanalu poznatih osoba ili influensera naći ćete samo one ljude koji ih prate. Dakle, najteži deo posla, precizno pogađanje ciljne grupe, platforma praktično obavlja umesto oglašivača.
Međutim, započet je novi trend koji za neke može zvučati i kontraintuitivno. Sve više se pojavljuju virtuelni ili „robot” influenseri. O čemu se ovde radi?
Kompanije i pojedinci kompjuterski stvaraju „ličnosti”, od kojih neke izgledaju kao 2D crtani junaci, dok su druge neverovatno realistični 3D modeli. Najzanimljivije od svega je da ovo nije samo marketinški trik – virtuelni influenseri zarađuju i po 6.000 dolara po objavi, radeći iste stvari koje rade pravi ljudi.
Trenutno je na vrhu liste zarada robot britanskog onlajn prodavca OnBuy – Lil Miquela. „Ona” ima 2,5 miliona pratilaca i zarađuje 11,7 miliona dolara godišnje objavljivanje svojih slika i kratkih videa.
Sledeća na spisku je japanska Noonoouri, koja je daleko očiglednije kompjuterski generisan lik. Od ovog profila se očekuje da zaradi 2,6 miliona dolara ove godine. Pored pomenutih, od još sedam virtuelnih influensera se očekuje da zarade više od 45.000 dolara godišnje. Iako na prvi pogled deluje čudno, ovakvo stanje samo pokazuje u kom smeru se kreće oglašavanje i karakter kupaca uopšte.
Ipak, Influenseri od krvi i mesa mogu da odahnu, pošto ih virtuelna konkurencija sigurno neće još dugo vremena ozbiljno ugroziti.
Većina ljudi reč „influenser” vezuje za osobe koje su na nekoj socijalnoj mreži napravile karijeru od toga (tačnije, samo od toga). Odatle ova reč ima generalno negativnu konotaciju. Međutim, osobe koje najviše zarađuju kao „influenseri” su poznate ličnosti poput Arijane Grande, Dvejna Džonsona, Kristijana Ronalda i drugih.
Količina zarade je gotovo potpuno vezana za broj pratilaca. Kristijano Ronaldo ih trenutno na Instagramu ima 235 miliona. Kompanije koje žele da se oglašavaju uz njegovu pomoć pronašle su način da bitno smanje troškove. Umesto da se organizuje snimanje reklama ili profesionalno fotografisanje, pa saradnja sa časopisima i sajtovima koji bi naplatili postavljanje sadržaja, oni samo daju svoj proizvod Kristijanu Ronaldu da ga upotrebi pored svog bazena iza kuće i kaže nekoliko lepih stvari o njemu.
Rekli smo da virtuelni influenseri zarađuju i po 6.000 dolara po objavi na društvenoj mreži. Koliko onda zarađuju poznate ličnosti?
Arijana Grande, na primer, po svakom sponzorisanom postu uzme neverovatnih 500.000 dolara. Na takvu jednu njenu objavu aktivno reaguje preko tri miliona ljudi, što se oglašivačima, očigledno, isplati.
Virtuelni influenseri nemaju realan uspeh, van društvenih mreža, koje pomenute poznate ličnosti imaju. Kako su onda kompanije uspele da ih pretvore u nešto čemu ljudi veruju?
Na način koji nije baš toliko različit od onoga što pravi ljudi rade. Timovi iza Lil Miquele i Noonoourija pomno prate trendove i brzo reaguju na njih. Ukoliko se pokaže da #BlackLivesMatters trenduje, možete da očekujete neki post sa ovim hashtag-om od strane ova dva robota.
Pored toga, OnBuy je koristio napredni softver da Lil Miquelu učini hiper-realističnom. Iako kompanija ne želi da otkrije kako su to postigli, sigurno je da su koristili klasičnu metodu pravljenja animacije po živim modelima. Nekim korisnicima je već ovo dovoljno fascinantno da bi je „zapratili” na Instagramu ili poslušali neku od njenih pesama, koje su nedavno počeli da objavljuju.
Za sada postoji samo oko 10 virtuelnih influensera koji zarađuju veću platu od prosečne američke. Međutim, pitanje je šta će se desiti kada više kompanija shvati da mogu da stvore idealno lice za svoj proizvod – lice koje će savršeno uraditi ono što se od njih traži, moći da se stalno adaptira i neće praviti skandale — i da, najbolje od svega, potrošači nemaju nikakav problem sa tim što ta ličnost ne postoji.
Objavio/la članak.
petak, 21. Avgust, 2020.