IT Industrija

🔥 Najčitanije
🔥 Najčitanije
Kako da se isplaniramo i pripremimo za period u kome je jedino izvesno to da je — krajnje neizvestan?
Kada se krajem prošle godine postavljalo pitanje šta nas čeka u 2020. neka od predviđanja institucija i brendova sa dugom tradicijom i dalekosežnim uticajem su glasila ovako:
Kao što znamo iz ove pozicije, prvu polovinu godine je obeležilo nešto potpuno drugačije. Pandemija COVID-19 je najveće iznenađenje i najveći poremećaj poslovanja i života u 21. veku i donela je sa sobom krajnje nemirne vode, gubitak zaposlenja i ekonomsku recesiju epskih razmera.
Iako je šok i potres koji je pandemija izazvala teško potceniti, danas možda možemo reći da smo se privikli na to da je ona tu i da će biti tu još neko vreme. Jasno je da nemamo kontrolu nad ovim prirodnim fenomenom, kao što deluje izvesno da su male šanse da očekujemo brzo rešenje.
Kako je pandemija pre svega kriza javnog zdravlja, ljudskog straha za sopstveno zdravlje i život i bezbednost sopstvenih porodica, uspostavio se konsenzus da će se pandemijska kriza okončati tek kada inovacije u zdravstvu uhvate korak sa novim potrebama, odnosno kada se pronađe vakcina za koronu.
Ovde postoje ohrabrujući znaci. Barem dve vakcine se testiraju na ljudima, a kreatori su u optimistični i oprezni oko ishoda. Istovremeno, ugledni zvaničnici i institucije upozoravaju da se vakcina možda nikada neće otkriti (kao što nije za neke druge viruse, poput HIV-a).
Ako vam to zvuči kontradiktorno, to je zato što jeste. Evo još nekoliko stvari koje su bile kontradiktorne ili veliki promašaji od početka pandemije do danas:
Neki cinici ovakve situacije tumače kao zavere, a zaključak koji nama deluje zdravorazumski je da je u većini takvih slučajeva uzrok naprosto to što je posredi vanredno nova i dinamična situacija, u kojoj je nemerljivo teže dobro proceniti sadašnjost i anticipirati budućnost nego inače.
I baš zato što je teže i/ili nemoguće, utoliko je važnije da se time bavimo više i mudrije nego inače.
Izvanredna neizvesnost i brze promene situacije bi lako mogle da izazovu jednu od dve moguće krajnosti:
Ovakve krajnosti su ljudske, ali ne pomažu bilo kome ko pažljivo radi na razvoju svog preduzetničkog poduhvata, rasta svoje organizacije ili rasta i razvoja svoje karijere.
Za takav rad je nužno dobro procenjivati sadašnjost i anticipirati budućnost — posebno ovo drugo. Cilj hipoteziranja o budućnosti naravno nikada nije zaista pokušaj da se budućnost predvidi već to da se izmapiraju mogući scenariji i nivo spremnosti digne na maksimum.
Stoga verujemo da je u situaciji visoke neizvesnosti i brzih promena utoliko važnije mudro mapirati trenutnu situaciju i scenarije u koje se ona može razviti u budućnosti.
Kako bismo pomogli publici, a i sebi, oko odgovora na pitanje kako treba da rastemo i razvijamo se u narednom periodu, pozvali smo niz profesionalaca i preduzetnika da nam budu gosti narednih nedelja i podele sa nama iskustva i refleksije na dosadašnji tok ove 2020. godine, te razmišljanja o tome šta nas sve čega u narednom periodu.
Uz ove goste, naši članovi redakcije će u narednim nedeljama sa vama deliti pažljivo probrane vesti, analize i predviđanja uz koje ćemo svi moći da mudro i uspešno privedemo 2020. kraju, a zatim se najbolje moguće spremimo i za narednu godinu.
Sve članke Startit Dnevnika možete ispratiti putem Facebooka, Twittera ili prijavom za direktan prijem svih članaka direktno na vašu mejl adresu:
Objavio/la članak.
četvrtak, 16. Jul, 2020.