Silicijumska dolina ulazi u borbu protiv raka — Jedan od osnivača Facebooka ulaže 250 miliona dolara

Sa 250 miliona dolara, 300 naučnika u 40 institucija, Šon Parker će pokušati da ujedini čak i one koji se bore za iste grantove i pozicije u naučnoj zajednici, ne bi li dali najbolje rezultate zajedničkim radom.

Marija Gavrilov
18/04/2016

Kreirao je Napster 1999. godine, a priča se da Facebook ne bi bio uspešan kao što jeste da nije bilo njega. Bio je razočaran svojim prikazom u filmu The Social Network, gde su ga opisali kao raskalašnog, pohlepnog i nametljivog.

http://genyes.my/wp-content/uploads/2014/11/GIF-2.gif

Kaže da ovoga puta želi da izgradi nešto značajnije od naredne velike društvene mreže za tinejdžere:

Većina ljudi provodi svoje vreme na internetu gledajući mačke. Moja žena se pita šta radim čitave noći ispred ekrana— verovatno misli da gledam porniće — zapravo čitam medicinske časopise.

Šon Parker je rešio da uđe u borbu protiv raka, a u pomoć je pozvao Silicijumsku dolinu i najbolje univerzitete, sa željom da naučnicima i istraživačima da mesto super zvezda i omogući im nesmetan rad — kroz novoosnovani Parkerov institut za imunoterapiju raka.

Sa 250 miliona dolara, 300 naučnika u 40 institucija, Šon će pokušati da ujedini čak i one koji se bore za iste grantove i pozicije u naučnoj zajednici, ne bi li dali najbolje rezultate zajedničkim radom.

Barijere koje želi da prevaziđe nisu nužno naučne, već birokratske i lične prirode — i naučni krugovi su podložni protekcionizmu ideja i istraživanja što na velikom planu nužno usporava napredak.

Učesnici — naučnici i naučnice — dobiće dodatna sredstva za istraživanje i pristup resursima za svoja istraživanja, a ono što je novo u Parkerovom modelu jeste to što će njegov institut licencirati izume i direktno pregovarati sa industrijom u cilju što bržeg plasiranja rešenja na tržište.

Iako je ovo u početku izazvalo nelagodnost kod nekih, ideja bi mogla da u budućnosti spreči razmirice među naučnicima koji se bore za patente i tako usporavaju istraživanja. Dobar i skori primer ovoga je velika CRISPR-Cas9 bitka između akademskih institucija za tehniku editovanja gena, koja predstavlja budućnost tretiranja mnogih teških oboljenja.

Konzorcijum koji je okupio baviće se istraživanjem imunoterapije, tretmana koji se služi metodama ojačavanja imunog sistema u cilju građenja odbrane protiv mutirajućih ćelija. Pored toga što u imunoterapiji vidi obećanje izlečenja, Parker naslućuje da mu nova inicijativa zadovoljava i preduzetnički impuls koji je nestrpljiv i nema vremena za čekanje:

Imunoterapija je izuzetno kompleksno polje, a za svaki odgovor postavlja se deset novih pitanja. Ja sam preduzetnik, pa bih voleo da je na neka od ovih pitanja odgovoreno još juče.

Kao što smo naučili tokom razgovora sa Denizom Kuralom, CEO Seven Bridges-a, rak nije jedno, već hiljadu oboljenja; ovo zahteva nekoliko stotina i više rešenja za individualne bolesti — saradnja je jedini put da se do ovoga i dođe.

 

Marija Gavrilov

Objavio/la članak.

ponedeljak, 18. April, 2016.

IT Industrija

🔥 Najčitanije