Otvoreni hardver se sve više prima u zajednici — Kako će unaprediti nauku?

Primenom principa otvorenog hardvera u biomedicini, smanjuje se zavisnost pojedinaca i manjih organizacija od velikih farmaceutskih kompanija i velikih proizvođača laboratorijske opreme.

Marija Gavrilov
01/04/2016

‘Free software’ is a matter of liberty, not price. To understand the concept, you should think of ‘free’ as in ‘free speech,’ not as in ‘free beer’.

Rečenica je jednog od najčuvenijih boraca za otvoreni softver, Ričarda Stolmana, koji izbor korišćenja otvorenog softvera posmatra kao etičku i političku odluku na pravo na učenje i deljenje bez ograničenja koja nameću vlade i kompanije.

Sa ciljem podsticanja ovog načina ophođenja prema softveru koji koristimo, Ričard je 1983. godine pokrenuo projekat GNU (‘GNU is not UNIX’).

U istom duhu, otvoreni hardver sve više dobija na važnosti kao pokušaj da se ohrabri saradnja i transparentno razvijanje hardvera, da bi se kao rezultat kreirala efikasnija i priuštivija rešenja.

CERN je jedna od institucija koja se zalaže za otvaranje hardvera za potrebe nauke, a početkom marta bili su domaćini Gathering for Open Science  Hardware konferenciji, na kojoj je učestvovala i naša naučnica Ivana Gađanski iz Centra za bioinzenjering-BioIRC i organizacije Fab Inicijativa, obradivši temu korišćenja open-source hardvera u biomedicini.

gađanski

Poenta nije samo na open source, već na open science, jer je open science ceo pokret koji pokušava da nauku i naučne rezultate “izvuče” van “paywall-a” i omogući da svi naučni rezultati, bilo u vidu naučnih radova ili hardvera budu dostupni širokoj javnosti.

Nastali GOSH! pokret čine članovi i članice naučnih, inženjerskih, umetničkih, učiteljskih, hakerskih krugova, ali i pojedinci  iz celog sveta, a narednih meseci se očekuje da baš oni postave stubove razvoja pokreta kroz prvi open science hardware manifesto.

Zašto koristiti otvoreni hardver?

Otvoreni hardver podrazumeva deljenje dizajna, iteracija, idejnih rešenja i planova, koji neretko uključuju tehnologiju za digitalnu fabrikaciju.

Biomedicina je polje čijim razvojem na nivou šire zajednice građana-naučnika, preduzetnika i poznavalaca digitalne fabrikacije veliki broj ljudi može bolje živeti. Prostetika, mikroskopi i ostali laboratorijski uređaji mogu koštati desetine hiljada dolara i tako ostati pristupačni samo nekolicini.

Ovo pokazuju i podaci Open Biomedical inicijative:

Screen Shot 2016-03-30 at 4.39.43 PM

Kao osnovne prednosti otvorenog hardvera u biomedicini, Ivana je tokom predavanja navela manje troškove proizvodnje i distribucije, korišćenje lako dostupnih materijala i dizajna prilagođenog za 3D štampu:

Ovim se obezbeđuje i mogućnost relativno jednostavne modifikacije hardvera i adaptacije konkretnim potrebama individualnih korisnika.

Na taj način se smanjuje zavisnost i pojedinaca i manjih organizacija (istraživačkih instituta, specijalizovanih biotehnoloških fab labova) od velikih farmaceutskih kompanija i velikih proizvođača laboratorijske opreme.

Osim toga, open science hardware je vrlo primenljiv i u obrazovanju, od najranijih razreda osnovne škole, pa sve do univerziteta, na različitim nivoima kompleksnosti, naravno.

Uz open science hardver naučnici, laboratorijski tehničari, ali i sami pojedinci – biohakeri, mogu da uređaje koje koriste prilagode sopstvenim potrebama, koristeći dostupna uputstva kroz open hardware zajednicu.

Biohaking u Srba

Biohaking akademija koju je pokrenula Polyhedra Fab Lab u saradnji sa Fab Inicijativom, pokazuje mogućnosti koje otvoreni hardver nudi, pre svega u biologiji, biotehnologiji i biomedicini.

Tokom višenedeljnog programa, učesnici sa predznanjem iz oblasti biologije, arhitekture, elektronike, mašinstva, hemije, društvenih nauka i biznisa, kroz zajedničko istraživanje uče kako da uklope elektroniku, dizajn, modelovanje, hemiju i biologiju u DIY open source rešenja za biotehnologiju, tj. kako da naprave open science harver za biomedicinu i biotehnologiju.

Tako su do sada, napravili mikroskop, inkubator, magnetnu mešalicu i laminar tj. komoru za rad u sterilnim uslovima — koji mogu da vrše veliki deo funkcija kao i mnogo skuplji aparati u naučnim laboratorijama.

IMG_6676

Ako želite da saznate više o aktivnostima pokreta za otvoreni hardver u nauci i kako se koristi u biotehnologiji, pratite najave događaja za predavanje koje će Ivana održati u Startit Centru tokom aprila.

 

Marija Gavrilov

Objavio/la članak.

petak, 1. April, 2016.

IT Industrija

🔥 Najčitanije

Marija Gavrilov

petak, 22. April, 2016.

Veb kamerica se u ovom slučaju ne povezuje na mikroskop, već se sočivo iz kamere pretvara u mikroskop :) Uskoro delimo i sam princip izrade, pa ćete moći možda da se poigrate sami :)

Snežana Trifunović

četvrtak, 21. April, 2016.

Bilo bi jako korisno da postavite uputstvo za povezivanje vebkamere i mikroskopa. U školi imamo mikroskop, vebkamera ne košta 100 dukata :) pa bi mogli lako da ih povežemo.

Vasa

petak, 15. April, 2016.

Postavite i princip izrade kao i spisak delova na blog kako bi citaoci mogli da se upoznaju sa načinom izrade i kako bi mogli i sami kod kuće da naprave svoj mikroskop.