IT Industrija

🔥 Najčitanije
🔥 Najčitanije
Koje su ključne kompetencije potrebne za visoki performans u vreme brzih promena?
Vođenje u vreme disrupcije i neizvesnosti je stresno i stavlja na test liderske veštine do krajnjih granica. Sama uloga, način i svrha liderstva u organizacijama postaju upitne i zahtevaju redefinisanje, kao i razvoj novih kompetenci.
Poznati načini rada, modeli biznisa i organizacione kulture se rapidno menjaju i evoluiraju. Neizvesnost nastala usled ubrzanog tehnološkog napretka i promena zahteva tržišta iziskuju novi pristup, inovativnost, agilne timove i transformativni način vođenja. Ono što je nekada pokrivao tradicionalni top-down menadžment danas je potrebno transformisati u horizontalnije organizacije koje teže novim vrednostima.
Ključne reči postaju transparentnost, diverzitet, saradnja, smisao, kreativnost, autonomnost, inicijativa. Ove vrednosti su značajno drugačije od onih koje su sadašnji zaposleni mogli da nauče u školi ili van nje. Čak i onda kada je na intelektualnom nivou jasno šta ove vrednosti znače, teško ih je implementirati u radnoj sredini, tako da u realnosti nastavljamo da živimo stare načine.
Često čujemo pitanja koja zahtevaju dublje istraživanje: Kako izgraditi strukturu koja reflektuje vrednosti organizacije? Kako odličnog eksperta razviti u odličnog lidera? Da li su lideri uopšte potrebni? Koliko je jasna kultura organizacije i ko o njoj odlučuje? Kako sprečiti da najbolji ljudi odu? Koliko je važno blagostanje zaposlenih i koliko ono može povećati produktivnost organizacije?
Sva ova pitanja potiču iz istog konteksta u kome su stalne promene, rastući stres i disrupcija dominante. Promene su neizbežne, ali pitanje ostaje, kako uspešno voditi organizacije i timove kroz njih?
Dobre prakse govore da ljudi koji su sposobni da vode high performing timove u doba neizvesnosti i brzih promena poseduju dve kompetencije koje imaju duboki uticaj na razvoj cele organizacije. To su autentičnost i rezilijentnost.
Lider koji je autentičan je duboko samosvestan, radi u skladu sa svojim vrednostima, a vodi svojim integritetom, jasnoćom i samopouzdanjem.
Biti samosvestan, poznavati svoje granice i biti im dosledan zahteva kultivisanje stalne prisutnosti, neosuđujućeg stava, unutrašnje snage i otvorenost za učenje. Zvuči izazovno i to je najčešće i razlog zašto se liderski treninzi završavaju na razmatranju koncepata, učenju komunikacije i davanja povratne informacije. HR eksperti najčešće očekuju da će razvijanje veština kod zaposlenih dovesti i do promene stavova. Međutim, ovo se u najvećem broju slučajeva ipak ne dešava. Razlog je taj što je promena na intelektualnom nivou daleko od transformacije koja omogućava dugoročnu promenu ponašanja. Ono što je liderima neophodno da bi osvestili samopouzdanje i autentičnog lidera u sebi nije diskusija na temu, već direktno iskustvo koje razvija ove kvalitete.
Potpuno inovativan i efektan način da lideri, ili oni koji to nameravaju da postanu, pronađu svoju lidersku autentičnost dolazi kroz vođeni rad sa konjima. Konji poseduju zadivljujuću emocionalnu inteligenciju – oni reaguju na naše iskrene emocije i našu sposobnost da napravimo konekciju. Radeći sa njima lideri uče kako da se iskonski povežu prvo sa samim sobom, izgrade raport sa drugima i grade odnose poverenja sa svojim timom.
Kreiranje poštovanja bez straha i razvijanje održivih odnosa zasnovanih na međusobnom poverenju su ciljevi svakog lidera koji radi na dugoročnom uspehu. Konji, kao i ljudi, jednostavno ne reaguju dobro na agresivna ili submisivna ponašanja. Krdo i tim ljudi imaju mnogo toga zajedničkog. I jedno i drugo zahtevaju snažno prisustvo, efektnu komunikaciju i jasnu svest o potrebama i ciljevima grupe.
Konj će nepogrešivo reagovati na strah, nesigurnost, neodlučnost i neodređenost. Sa druge strane, takođe će nepogrešivo dobro reagovati na autentičnost, autoritativnost, jasno iskazanu volju i nameru.
Agilnost, prisutnost, realistični optimizam i svesno upravljanje energijom su karakteristike lidera koji vode organizacije sposobne da se pripreme za promene, uspešno navigiraju kroz iste i rastu kroz disrupciju.
Neizvesnost sa sobom nosi niz neprijatnih emocija poput straha, anksioznosti i frustracije koje, iako možemo prikriti veštom komunikacijom one kostantno iscrpljuju i negativno utiču na performans i međuljudske odnose.
Bavljenje emocijama na poslu je dugo bila tabu tema. Možda i dalje jeste. Međutim, naučna istraživanja govore o tome da emocije imaju moćan efekat na naš hormonski i nervni sistem, mnogo veći nego proces razmišljanja. Različiti tipovi emocija pokreću niz biohemijskih promena koje neminovno menjaju ponašanje ka onome koje nas služi i obnavlja ili sabotira i iscrpljuje.
Ako toksične emocije postanu deo svakodnevice dolazi do smanjenja analitičkih i drugih mentalnih sposobnosti, donošenja suboptimalnih odluka, nemogućnosti za povezivanje sa ljudima, češćih konflikata u timu i generalno lošijih rezultata. Rezilijentni lideri su svakodnevno, pa i u susretu sa velikim teškoćama, sposobni da se sa lakoćom fokusiraju, usmere svoju pažnju i odaberu funkcionalni emotivni odgovor.
Znajući da srce ima 40 do 60 puta jače elektro-magnetno polje od mozga, naučnici sa HeartMath instituta u Kaliforniji su se posvetili istraživanju uloge srca u postizanju optimalnog performansa. Niz uzbudljivih pronalazaka ih je uverio da srce ima svoje načine da orkestrira telesnim funkcijama i emocijama. Danas je moguće svesno iskoristiti ovaj potencijal za razvoj liderstva.
Naučnici HeartMath instituta su utvrdili da je stanje optimalnog performansa stanje u kome srce, mozak i autonomni nervni sistem koherentno funkcionišu. Stanje koherentnosti moguće je izmeriti HeartMath biofidbek aparatom koji meri varijabilnosti pulsa (heart rate variability) koji je pokazatelj stepena koherentnosti, odnosno stanja u kome je lako moguće upravljati svojom energijom i emocijama.
Koherentnost je moćno stanje. Njegovo razvijanje je revolucionarna veština koja uz osvešćivanje autentične liderske snage i usvajanje growth mindseta omogućava liderima da izgrade rezilijentnost i sa lakoćom i samopouzdanjem upravljaju u vreme disrupcije i visokog pritiska.
Ukoliko želite da saznate više o ulozi liderstva u disruptivnoj sredini i razvoju kompetencija koje to zahteva, pridružite nam se na HR panelu Startit Poslova 26. juna u beogradskom Startit Centru sa početkom u 18č. Tom prilikom će biti prezentovan i HeartMath biofidbek softver koji meri koherentnost.
Na panelu će učestvovati Milica Bojić i Marija Mitić, osnivačice Lead Resilience-a, i Miloš Stojiljković, master trener iz Konjičkog kluba Aranđelovac.
Objavio/la članak.
sreda, 20. Jun, 2018.