IT Industrija

🔥 Najčitanije
🔥 Najčitanije
Posle mnogo padova i skepticizma na koje su nailazili, danas mogu da kažu da su izgurali ideju u koju su verovali kada mnogi nisu, i da takve, izgleda, na kraju, uvek neko prepozna i podrži.
Godine borbe su iza Webflow-a. Kako piše Forbes, četiri puta je Vlad Magdalin pokušao da napravi kompaniju svojih snova. Izgleda da mu se konačno posrećilo. Godine 2012, Vlad, koji je inače sa devet godina prognan iz Rusije, sa svojim bratom Sergejem i prijateljem Brajantom Čouom napravio je Webflow, iza kog stoji ideja koja mu je došla još na koledžu, gde se zaljubio u programiranje.
On se još tada pitao kako alatke, koje mogu da prevedu drag-and-drop dizajn u čist back-end kod mogu da olakšaju preduzetnicima stvaranje nekog novog Facebook-a ili Airnbnb-a. Ubedio je svog kolegu iz Intuita, gde je radio kao programer, kao i svog brata Sergeja, koji je dizajnirao lokalne e-commerce sajtove da krenu u ovu priču, a plan da brzo dođu do sredstava, preko Kickstartera, prošao je neslavno. Dugovi na karticama su se gomilali, i vreme im je isticalo.
Svoju ideju su, sedam meseci nakon početnog neuspeha, predstavili na Hacker News-u, i postala je viralna. Proveli su još šest meseci radeći na jednostavnoj, prvoj verziji svog proizvoda.
No code princip nije izazivao posebnu pažnju tada, i njegove elemente mogli ste naći u Airtabe-u, Notion-u ili Zapier-u. Webflow nije prvi koji je pokušao da izbaci tehnički kompleksne elemente iz građenja veb-sajtova, ali ono što je ovog puta drugačije je napredak Google Chrome-a i napredne tehnologije koje bi podržale tipove sajtova koji mogu da nastanu Webflow-ovim kodom. Alatka je prvenstveno privukla frilens veb dizajnere, a onda stekla dovoljno trakcije da ubedi Y Combinator da promeni svoje mišljenje i 2013. godine uključi ovaj startap u svoj akceleratoski program.
Webflow je sakupio 2.9 miliona investicija u to vreme, iako su mnogi sumnjali da im je ciljna grupa suviše uska i da ima previše konkurencije, koja biznisima nudi lake alate za građenje veb-sajtova, poput GoDady-ja, Wix-a ili Weebly-ja.
Posle godina borbe, stvari se konačno popravljaju za Webflow. Za njih je stigla investicija iz serije A od 72 miliona dolara (iza koje većinski stoji firma Accel), pa Magdalin i Webflow sada igraju „šahovsku igru” da izgrade ogroman biznis oko no code programerskog pristupa. Ova investicija dolazi kao priznanje Webflow-u da je sazreo poslovno, nakon dve profitabilne godine i nakon što je broj korisnika dostigao 47.000, a godišnji prihod kompanije postao veći od 20 miliona. Nakon investicije, vrednost kompanije je procenjena između 350 i 400 miliona dolara.
„Vlad je video da se sprema dobra tržišna prilika”, kaže Erik Ben, iz Hustle Fonda, koji je bio jedan od prvih anđela-investitora koji je podržao kompaniju.
“Dali smo im podsticaj jako rano da krenu ka velikim potrošačima, ili da dodaju marketing alatke. Ali oni su osećali da moraju da provedu neko vreme gradeći reputaciju među manjom zajednicom”.
Ubeđeni da imaju drugačiji model od ostalih sajt-kreatora, Webflow je proveo pet godina usmeren na zajednicu frilens dizajnera, pre nego što je krenuo na „veće igrače”. I dalje su mnogi korisnici startapi, iako je na listi klijenata i Dell. U Edgar Allan-u, američkoj digitalnoj agenciji, objašnjavaju da programer sa njihovim alatom može da skrati proces redizajna sajtova klijenata za više meseci. Startapima pomažu tako što vlasnici mogu više da se usmere na biznis, olakšavajući im celokupno programiranje vezano za veb-sajt. Jednostavno rečeno, CEO može da uređuje stranice sajta svoje kompanije, a da „ne zabrlja”.
To je ubedilo Accel, kompaniju koja pruža softversku podršku Slack-u, Atlassian-u i Qualtrics-u, da bude glavni investitor i da veruje da Webflow radi nešto drugačije i novo. Iako generalno služi kao zamena za WordPress, iz ove kompanije veruju da svoj pristup mogu da prošire i van veb-sajtova, pa je prava prilika da se ovom investicijom prošire na druge oblasti softverskog inženjerstva i građenja aplikacija.
Posle mnogo padova i skepticizma na koji su nailazili, danas mogu da kažu da su izgurali ideju u koju su verovali, kada mnogi nisu, i da takve, izgleda, na kraju, uvek neko prepozna i podrži.
Objavio/la članak.
petak, 9. Avgust, 2019.