IT Industrija
🔥 Najčitanije
🔥 Najčitanije
Praksa je da kompanije objavljuju takozvane „izveštaje o transparentnosti” koji su dostupni javnosti iz kojih se može saznati mnogo.
Google je tokom prošle godine odgovorio na petinu od 34 zahteva za dostavljanje podataka koje je naša država tražila od te kompanije o nalozima korisnika u Srbiji, dok je Facebook to uradio u 76 odsto slučajeva u drugoj polovini 2019.
Praksa je da kompanije objavljuju takozvane „izveštaje o transparentnosti” koji su dostupni javnosti. U njima je moguće videti da kompanije redovno daju podatke o nalozima i servisima koje korisnici upotrebljavaju, kada im vlasti to zatraže.
Na činjenicu da, na primer, Apple ne štiti korisnike ukoliko podatke stave na iCloud, podseća i nedavno hapšenje demonstranta u SAD koji je zapalio dva policijska automobila.
Krajem maja ove godine, učesnik masovnih protesta u Sijetlu je nosio masku kada je vandalizovao službena kola američke policije. FBI je dobio dojavu o identitetu počinioca, a da bi skupio dokaze, za pomoć se obratio tehnološkim kompanijama.
Prvo je od telekomunikacione kompanije Verizon zatražio informacije o telefonu osobe koja je razlupala službeni auto američke policije. Koristeći informacije iz telefona tog počinioca, saznali su da je bio na mestu zločina u trenutku kada se ceo slučaj odigrao. Druga informacija koju su dobili je da je koristio iPhone 7.
FBI se zatim okrenuo Apple-u i zatražio pristup iCloud-u osumnjičenog. Tamo su našli fotografije na kojima su bili sastojci za pravljenje Molotovljevog koktela i još nekoliko dokaza koji mu nisu išli u prilog. Ovo je bio dovoljan povod za hapšenje.
Slučaj pomenutog demonstranta je samo jedan u dugom nizu sličnih. U drugoj polovini 2019. godine, kompanija Apple je američkoj vladi dala čak 3.645 informacija o nalozima korisnika, od traženih 4.095.
Apple se često trudi da istakne kako štiti svoje korisnike. Zbog toga su čak naišli i na osude kada su odbili da američkoj Vladi pomognu da hakuje iPhone-ove Saudijaca koji su ubili tri osobe u pomorskoj bazi Penaskola prošle godine. (Naravno, ovo nije zaustavilo FBI, ali je produžilo rat sa Apple-om).
Kako se onda desilo da Apple spremno daje pristup nečijim privatnim podacima?
Jednostavno, dok je uređaj korisnika zaista zaštićen, podaci na iCloud-u nisu. Ovaj servis nije zaštićen od vlada jer, u suštini, predstavlja samo kompjuter koji je u tuđem vlasništvu, objašnjava ekspert za računarsku bezbednost specijalizovan za Apple proizvode.
Kontradiktornost je u tome što Apple i dalje promoviše sebe kao kompaniju koja se brine o privatnosti, ali i promoviše upotrebu iCloud-a, uprkos tome što znaju da nije bezbedan.
Objavio/la članak.
petak, 18. Septembar, 2020.