Godišnje Stack Overflow istraživanje — Python raste najbrže, sve veća popularnost DevOpsa i mašinskog učenja

Programeri i dalje najviše vole Rust, a ne vole Visual Basic 6, Kotlin se odlično kotira, najviše zarađuju oni koji koriste F# i druge zanimljivosti iz osmog Stack Overflow izveštaja.

Sanja Vatić
13/03/2018

Dok smo trepnuli prošlo je godinu dana, pa se sad pred nama nalazi novo Stack Overflow istraživanje. I ove godine je oboren rekord po broju ispitanika — više od 100.000 developera je podelilo kako uči i razvija karijeru, koji su im omiljeni alati i šta žele od posla.

Profil developera

Od svih ispitanika 57,9 odsto je back-end, 48,2 osto full-stack, 37,8 front-end i 20,4 su developeri za mobilne uređaje. Za njima kaskaju developeri desktop aplikacija, studenti, database administratori, dizajneri, sistem administratori, DevOps stručnjaci… Zanimljivo je još i da više od 80 odsto njih kodiranje smatra hobijem, odnosno bavi se njime i izvan radnog vremena.

Najviše je onih koji su naučili da kodiraju pre tri do pet godina (24,8 odsto), zatim šest do osam (20,6 odsto), devet do 11 (13 odsto), do dve godine (11,4 odsto), 12 do 14 (8,6 odsto)… Dok godine od kada profesionalno kodiraju izgledaju nešto drugačije:

Najviše iskustva imaju oni koji rade u Cobolu i Perlu, a najmanje oni koji vladaju Matlabom, Haskellom i Kotlinom. Kada se godine iskustva posmatraju po tipu developera, prednjače inženjerski menadžeri (10,2 godine) i DevOps stručnjaci (osam godina), a sa 5,2 i 4,6 godina developeri mobilnih uređaja i developeri igara zauzimaju poslednja mesta.

Oko četvrtine ispitanih je još uvek u studentskim klupama. Od onih koji su završili školovanje, njih 46,1 odsto ima stečenu bachelor diplomu, 22,6 master, a 12,3 je napustilo fakultet pre sticanja bilo kakve diplome. Doktorsku diplomu poseduje 2,3 odsto, a bez formalnog obrazovanja je tek 0,7 odsto ispitanih.

Čak 86,7 odsto developera je nekada samostalno naučilo novi jezik, framework ili savladalo alat, a 48,6 njih je savladalo neki program uz pomoć onlajn kursa.

Developeri su beli muškarci

Što se tiče podele po polu, i dalje muškarci dominiraju industrijom. Žene čine 6,8 odsto naspram 92,7 odsto muškaraca među ispitanicima. Doduše, moguće je da žene tek ulaze u IT svet jer se duplo više njih nego muškaraca izjasnilo da je u poslednje dve godine počelo da se bavi kodiranjem.

Daljim posmatranjem demografskih karakteristika uočeno je da gotovo dve trećine anketiranih pripada belom stanovništvu, a ostali su redom iz Južne Azije, hispanci, Istočne Azije, Srednjeg Istoka… Nešto manje od polovine developera je staro između 25 i 34 godine, i to je najveća starosna grupa.

Python je najbrže rastući jezik

Među jezike koji se najviše koriste spadaju JavaScript, HTML, CSS, SQL, Java, Bash/Shell, Python… Odnosno, pošto je prošle godine potisnuo PHP, Python je sada nadvaladao i popularnost C#.

Među frameworkcima, bibliotekama i alatima vodeći su Node.js (49,6 odsto), Angular (36,9 odsto) i React (27,8 odsto). Nema iznenađenja ni među bazama podataka koje se najviše koriste: MySQL (58,7 odsto), SQL Server (41,2 odsto) i PostgreSQL (32,9 odsto).

Šta developeri vole, a šta ne

Rust je zadržao svoju vodeću poziciju od prošle godine na listi omiljenih jezika, ali je zato Kotlin novina na listi i to novina koja je zauzela drugo mesto. Visual Basic 6 je ostao najomrženiji, dok je Python i dalje jezik koji većina želi da koristi.

Kada se omiljenost, omrženost i želja za radom primene na frameworke i baze podataka, onda se tu nalaze TensorFlow, Cordova i React, odnosno Redis, IBM Db2 i MongoDB.

Prema preseku plata i tehnologija koje koriste na globalnom nivou najplaćeniji su oni koji rade u F# ($74.000), Ocaml ($73.000), Clojure ($72.000), Groovy ($72.000) i Perl ($69.000), a najmanje plaćeni Python ($56.000), SQL ($56.000), JavaScript ($55.000), HTML ($54.000) i CSS ($53.000).

Sudeći po jezicima i frameworkcima koji se sve više koriste i visinama plata, raste popularnost DevOpsa i mašinskog učenja. Takođe, developeri su uzbuđeni su oko mogućnosti koje donosi veštačka inteligencija, ali ne postoji konsenzus oko toga koje opasnosti ona donosi.

Developeri na poslu

Nešto više od 10 odsto developera ne radi, dok je ostatak zaposlen na puno (74 odsto) i skraćeno radno vreme (5,6 odsto) ili samostalno posluje/freelance-uje (9,7 odsto). Lista industrija u kojima su angažovani izgleda ovako:

Što se tiče planova za budućnost, u periodu od pet godina najviše njih se nada da će se tehnički više specijalizovati, osnovati kompaniju ili raditi isti posao kao i sada. Uprkos planovima, većina se o zadovoljstvu karijerom i poslom izjašnjava sa „umereno zadovoljan/na”.

Čak 59,8 odsto developera ne traži posao, ali je otvoreno za nove prilike, a 15,9 odsto se aktivno bavi nalaženjem radnog mesta. Među potonjima profili koji su najviše posvećeni traženju su:

Najveći broj ispitanika i ispitanica je posao promenio u poslednjih godinu dana, a najmanje njih je na istom radnom mestu između dve i četiri godine.

Zadovoljstvo poslom

Kada traže posao, ispitanici osmog Stack Overflow istraživanja ističu da su im najvažniji plata i beneficije, tehnologija u kojoj će raditi i mogućnosti za profesionlani razvoj, dok su na dnu liste prioriteta diverzitet u kompaniji, finansijski status kompanije u kojoj rade i industrija kojoj ona pripada.

Kada se na prioritete gleda iz muškog i ženskog ugla, generalna slika je da je ženama najvažnija kompanijska kultura i prilika za profesionalni razvoj, a muškarcima zarada i rad u određenim tehnologijama.

Kako su plate jedan od najvažnijih faktora zadovoljstva poslom, napravljena je podela o visini plate u zavisnosti od tipa kom developer pripada:

Sasvim očekivano, plata raste kako rastu godine iskustva, a u odnosu na jezike koje koriste najviše se isplati raditi u Go, Clojure i F#.

Pitanje etike

Ove godine je Stack Overflow postavljao i pitanja koja se tiču etike. Jedno od pitanja bilo je da li bi napisali kod neetičke prirode, a 58,5 odsto je odgovorilo da ne bi.

O tome kako bi se nosili s takvim problemom odgovori se kreću od prijavljivanja u zavisnosti od toga o čemu se radi, preko internog prijavljivanja do objavljivanja problema u javnosti, a više od polovine se slaže da bi za kod koji se kosi s moralom trebalo kriviti menadžment.

Celo istraživanje možete da pogledate na sledećem linku.

Sanja Vatić

Objavio/la članak.

utorak, 13. Mart, 2018.

IT Industrija

🔥 Najčitanije