E-oglašavanje u 2015. godini — oglase skoro više niko ne vidi

Veliki oglašivači su ulagali ogromne količine novca u FB oglase i napravili balon cena klikova koje startapi ne mogu da isprate. Pored problema sa prevelikim cenama internet oglasa, stratapi, ali i svi drugi oglašivači imaju problem da i ono što mogu da ulože u e-oglašavanje daje rezultate vrlo upitnog kvaliteta. Prenosimo vam tekst sa BeeShapera koji može da vam da neka objašnjenja i rešenja ovog problema.

Tanja Mladenović
17/07/2015

Kada združite ljude koji instaliraju ad-blockere sa onima koji apsolutno polude kada im baner zakloni sadržaj koji su želeli da pročitaju, dobićete jedno ljutito društvance koje ima mnogo toga da kaže protiv tradicionalnog onlajn marketinga. Do skora nismo mogli da izmerimo njihov uticaj, ali najzad brojke govore same za sebe. Možemo li da ih ignorišemo?

Otrežnjujuća studija i ispunjena očekivanja

Novi podaci o merenjima ponašanja na internetu koje je sproveo Rojtersov institut za studije žurnalizma potvrđuju neka očekivanja koja smo već najavili za 2015.

Pre svega, mobilni uređaji postaju kormilo koje određuje pravac razvoja sadržaja na vebu. Upotreba, formati, korisnička iskustva, čak i biznis modeli već su okrenuti prema njima. Sav vizualni sadržaj, svi novi formati, a pogotovu video materijali, polako zamenjuju TV i okupiraju pažnju korisnika.

Fejsbuk je napravio nekoliko važnih promena koje su ojačale njegovu poziciju među konkurencijom. Fejsbuk pretraga najzad mu je dala ono što mu je najviše nedostajalo u borbi sa Googleom. Akvizicija Instagrama i WhatsAppa dala mu je popularnost među mlađim korisnicima koju su toliko očajno priželjkivali.

Između društvenih mreža i klasičnih medija na internetu – ili rat ili kohabitacija. Vesti tražimo po Tviteru, vesti traže nas na Fejsbuku i tako je zatvoren interesni krug između večitih klasika kao što su Guardian, NewYork Times i drugi. Huffington Post i Buzzfeed unose neke zanimljive inovacije boreći se za što bolju poziciju.

Jedina oblast koja muči sve njih jeste kapitalizacija na oglasima. U toj oblasti, stvari više nikad neće biti iste.

Pad zarade i rast inovacije

Pomislite koliko ste puta sasvim slučajno kliknuli na oglas (posebno na mobilnom telefonu – sindrom debelih prstiju). Već to bi bilo dovoljno da se zapitate koliki se deo uloženog novca isplati, a neko jeste platio – za svaki klik, čak i one slučajne. Obratite više pažnje na korisničko iskustvo…

Istraživanje beleži da čak 47% korisnika u Americi ima instaliranu aplikaciju za blokiranje oglasa. U Velikoj Britaniji taj procenat je nešto niži, ali i dalje značajan – 39%.

Nije teško pretpostaviti da se cela EU kreće u sličnim brojevima, ali i sa većim fluktuacijama, ovo nisu mali brojevi.

Ukratko, makar trećina korisnika nije ni videla oglas koji ste platili. Da stvar bude još gora, oko trećina ispitanika priznaje da oglase jednostavno ignoriše. To su verovatno korisnici koji ne koriste blokere, zar ne? Najgore tek sledi: tri od deset ispitanika (dakle između 29 i 31%) kaže da izbegava sajtove na kojima oglasi ometaju sadržaj.

Pubnative

U svetlu neumoljive matematike neisplativosti, najveći su se okrenuli modernijim vidovima advertajzinga: tzv. native advertizing i sponzorisanim sadržajima. Među njima glavnu reč vode Bazfid, Voks i Vajs. Ne zaostaju ni veliki mediji koji su se snašli na internetu. Gardijan, Nju Jork Tajms, Vašington Post i drugi imaju čitave kreativne timove koji im pomažu kako da svoj sadržaj usklade i stave na raspolaganje brendovima.

Sponzorisani sadržaj je Šredingerova mačka u džaku – ne zna se da li je živa, a ako jeste, sigurno će vas ogrebati što ste je tako nehumano spakovali.

Sprovedena je studija o tome kakav stav korisnici imaju prema sponzorisanom sadržaju, i to na statistički relevantnom uzorku u Americi i Velikoj Britaniji.

  • Najmanje trećina ispitanika razočarala se ili je osećala da je prevarena informacijama koje su pročitali u sponzorisanom tekstu.
  • Polovina ispitanika ne voli plaćene sadržaje, ali ih prihvata kako bi besplatno došli do vesti.
  • Više od četvrtine ispitanika razočara se u medijski brend zbog sponzorisanog ili nejtiv oglašavanja.

Kuda ide ovaj onlajn svet?

Da još jednom zamislimo najprosečnijeg korisnika i njegovo onlajn iskustvo. Otvorio je da pričita vesti – iskočio je pop-up baner i zamutio sadržaj u pozadini. Otvorio je Fejsbuk i obrisao pozive i druge oglase. Ponovo je proverio i-mejl i obrisao još nekoliko mejlova koje filter nije direktno poslao u đubre. Negde duboko u sebi voleo bi da je već zatvorio kompjuter ili mobilni telefon, ali zna da danas bez toga ne može da bude deo društva. Negde je sigurno već sinula ideja: ovo znači rat.

U beskrajnom, praznom i nemerljivom prostoru (koji zovemo dark social) on zna da mu samo prijatelji misle dobro i da samo oni mogu da mu daju iskrenu preporuku i pravu informaciju. Može li novi marketing da se zasniva na tome da budete prijatelj njegovih prijatelja?

Hvala kolegama sa BeeShaper bloga na ustupanju ovog teksta.

Tanja Mladenović

Objavio/la članak.

petak, 17. Jul, 2015.

IT Industrija

🔥 Najčitanije

Uroš

ponedeljak, 20. Jul, 2015.

Iako to nerado priznajemo, svako prijateljstvo je u nekoj meri zasnovano na interesu - neki prijatelji nas zasmejavaju, drugi podržavaju naše odluke, treći nas teše... A mi im vraćamo onako kako najbolje umemo i/ili kako oni to žele. I zašto bi nešto bilo drugačije kad je u pitanju "prijateljstvo" sa nekim brendom?