Zbog čega ETF i dalje ne povećava broj studenata? Proširenje se čeka već 3 godine

Potražnja za kadrom koje izlazi sa ETFa i sličnih fakulteta je sve veća. Zainteresovanost svršenih srednjoškolaca za softversko inženjerstvo je takođe velika. Nažalost, za njih nema mesta. Kvote i fizički postor se ne menjaju. Već tri školske godine se najavljuje proširenje ETFa u zgradu Lole Holdinga, i već tri godine godine se odlaže, u čemu je problem?

Tanja Mladenović
15/09/2015

Srbija je među prvima po nezaposlenosti. Međutim, za kadar poput onog koji izlazi sa Elektrotehničkog fakulteta je radno mesto sigurno. Iako je interesovanje veliko (upisuje se oko 560 studenata već nekoliko godina unazad, a prijavi se 3 puta više), fakultet iz tehničkih razloga ne može da primi veći broj studenata.

Sadašnja zgrada fakulteta, sa sve tavanom i podrumom, ima 10.000 kvadrata na 4.000 studenata, a upotrebljiv prostor je oko 2 kvadratna metra po studentu što je duplo manje nego što je propisano akreditacijom.

Kako bi se rešio ovaj problem, za početak je potrebno naći prostor u koji bi se smestio toliki broj studenata. U cilju njegovog rešavanja ETF je trebalo da dobije dodatnih 10.000 kvadratnih metara.

Ipak, već više od dve godine od kako se najavljuje proširenje ETFa u zgradu Lola Holdinga, ništa se nije desilo, a kako ulazimo u novu studentsku godinu — izvesno je da ćemo čekati bar još jednu generaciju.

U novi objekat je trebalo da se uloži oko dva miliona evra kako bi se poslovni prostor pretvorio u učionice, amfiteatre, laboratorije i kabinete, nakon čega bi se studenti uselili u nov prostor od školske 2013/2014. godine.

Ipak, ovo se nije desilo.

Objekat Lola holdinga u Bulevaru kralja Aleksandra ima 11 spratova i oko 12.000 kvadrata i prema prvobitnom planu, trebalo je da ceo prostor pripadne ETFu. Međutim, prvi stanar ove zgrade će biti Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Agencija za saradnju sa fondovima Evropske unije koji će zauzeti 2.000 kvadratnih metara.

Zašto je došlo do ovoga?

Problem je u tome što ETF nije mogao da dospe na dnevni red sednice Vlade zbog pitanja Kosova, a kada je napokon došao na red, nije sređeno imovinsko-pravno pitanje. Naime, suvlasnici ove zgrade su dva ministarstva, finansija i privrede i tek kada zgrada pređe u vlasništvo države, moći će da pređe i u ruke ETFa.

Iz godine u godinu, dekan ovog fakulteta potencira ovaj problem i najavljuje prelazak, ali smo svedoci da se ništa nije uradilo na realizaciji ovoga:

Prodekan za nastavu na ETFu, Lazar Saranovac nije siguran da li se ovom problemu nazire kraj:

Već smo proširili kvote više nego što bismo smeli. Osim ovoga, problem je i zadržavanja studenata da rade kao asistenti, tačnije je, fali nam i kadar koji nemamo pravo da zaposlimo zbog zakona. Država ne prepoznaje značaj IT sektora i u tome je glavni problem.

O problemu zadržavanja nastavnika na fakultetu već smo pisali, a u potencijalnom proširenju kapaciteta kočnicu stavlja i zabrana zapošljavanja u državnom sektoru, među kojima spadaju i fakulteti. Pored prostora, to je još jedan problem za akreditaciju i upis većeg broja kadrova, ali je možda lakša za prevazići, ne samo kroz angažman države, već i kompanija i drugih zainteresovanih za razvoj IT zajednice.

Već tri školske godine se najavljuje proširenje, i već tri godine godine se odlaže. Urgentnost ovog problema i nailaženje na nerazumevanje od strane države je primoralo rukovodstvo ETFa da traži i alternativna rešenja. Prodekan za nastavu ETFa nam je otkrio da su konkurisali i projektom za revitalizaciju i razvoj istraživanja i obrazovanja u javnom sektoru koji obuhvata modernizaciju postojećih istraživačkih kapaciteta i infrastrukture, redefinisanje i formiranje novih naučnih ili obrazovnih centara, izgradnju smeštajnih objekata za studente i mlade naučnike, modernizaciju infrastrukture akademskih i obrazovnih institucija i usklađivanje potencijalnih prioriteta i potreba sa ugovorenim i realnim izvorima finansiranja.

Tanja Mladenović

Objavio/la članak.

utorak, 15. Septembar, 2015.

IT Industrija

🔥 Najčitanije

Vladimir

subota, 19. Septembar, 2015.

Mislim da je povećanje kvoti za programerske smerove neophodna stvar ukoliko želimo da imamo više zapošljivih programera za par godina - nevezano za to koliko ih zapravo završi faks. Bilo bi interesantno videti odnos upisnih kvota za programerske smerove vs. zanimanja koja imaju masu ljudi na birou. Dodatno obrazovanje je ključno, realno je nastavni program na ETF-u (i većini ostalih fakulteta) dosta konzervativan iz ugla novijih tehnologija (mada je osnova korektna) i lična inicijativa ili dodatni programi su način da se dobije bolji posao ili uđe u preduzetničke vode. Naša http://startapakademija.com i http://iosakademija.rs/ pokušavaju da reše taj problem (i realno ga prilično uspešno rešavaju već godinama), ali lična inicijativa studenata je ključna i mora u nekoj meri da postoji. I ovo sve pričam iz ugla nekoga ko je završio ETF i imao priliku da pre mnogo godina prođe kroz obuke na http://bitf.rs/ koji je tada bio jedina opcija.

Bivsi student

petak, 18. Septembar, 2015.

Iz prve ruke da vam kazem, a i vecina mojih kolega svrsenih studenata ce se sloziti - da jednostavno bez obzira na povecanje broja studenata, to ne znaci nuzno da ce se ravnomerno povecati i broj studenata koji zavrse. Vidjao sam mnogo genijalaca koji nisu zavrsili ETF jer su mnogo ranije poceli da rade i obreli se u preduzetnickim vodama. Stoga, nije stvar u fakultetu, vec mindsetu i zelji studenata da naprave korak napred. U tome mislim da mnogo vecu pomoc mogu da imaju od organizovanja raznih radionica, 2-3 mesecnih akademija i drugih nacina za podsticaj.