IT Industrija
🔥 Najčitanije
🔥 Najčitanije
Trenutno se u Srbiji i regionu gotovo svake nedelje pokreću novi tehnološki proizvodi i startapi. Kada dođe vreme za proširenje tima, većina njih ima problem da nađe adekvatnu osobu. Sa druge strane, mediji večno stvaraju sliku kako kod nas ima puno sjajno obrazovanih mladih ljudi. U čemu je problem? Neravnomerna raspodela inicijative U post-socijalističkom društvu,
Trenutno se u Srbiji i regionu gotovo svake nedelje pokreću novi tehnološki proizvodi i startapi. Kada dođe vreme za proširenje tima, većina njih ima problem da nađe adekvatnu osobu.
Sa druge strane, mediji večno stvaraju sliku kako kod nas ima puno sjajno obrazovanih mladih ljudi. U čemu je problem?
U post-socijalističkom društvu, samoinicijativa i preduzetništvo su još uvek retke pojave. Jaz u znanju između nekoga ko lansira iOS aplikaciju i većine koja i dalje veruje da će joj “sistem” dati školu i posao je ogroman. U svetu tehnologije to ne funkciniše tako ni u razvijenijim zemljama i sve, tj. ono što pravi razliku među ljudima, se svodi na samoobrazovanje.
Ako studiraš računarstvo, a nisi naučio/la nijedan programski jezik na svoju ruku i završio nijedan projekat u njemu, prestani odmah da čitaš i baci se na to.
Članak će te čekati.
Većina startapa kada razmatra kandidate najviše gleda tri stvari: prihvatljivu osnovu postojećeg znanja, sposobnost za brzo učenje i koliko bi se ljudski uklopili u tim. Bez osnovnog znanja u stvarima koje su barem srodne sa onim što određeni startap koristi, ti si za njega beskoristan kadar.
Verovatno ćeš imati neki početni prozor za učenje na poslu, ali programer koji ceo dan piše funkciju u Rails aplikaciji, a koju sam framework po defaultu već pruža je ipak jedan jako loš signal. Sa druge strane, sposobnost brzog učenja dolazi nakon puno – učenja. Spominjanje nekoliko tutoriala van školskog programa neće impresionirati nekoga ko te intervjuiše za posao.
U idealnom slučaju, osnivači te već znaju, pomisliće na tebe kada požele da prošire tim i kontaktiraće te. Ovo se još uvek retko dešava kod nas, ali hajde da razmotrimo šta je potrebno da bi se to desilo.
Neko treba da je video tvoj rad. To je suština. Ako ga nemaš, prvo se zapitaj koliko voliš to što (bi da) radiš. Startapi se uglavnom takmiče na globalnom tržištu i treba im dobar tim. Ukoliko nikad ne ostaješ uveče kod kuće da naučiš, isprobaš i napraviš nešto na svoju ruku, to će se detektovati i ispašćeš iz kombinacije kao slab igrač.
Ali recimo da nije tako. Odakle početi? Ako si programer, možeš se afirmisati kroz rad na open source projektima. Uđi u neki ekosistem – oko programskog jezika, frameworka ili velikog sistema koji ti se sviđa – i pronađi neki projekat koji ti je zanimljiv. Svakom od njih treba pomoć u vidu popravljanja bagova, novih featurea ili dokumentacije.
Ili smisli i kreni nešto svoje. Neka GitHub bude tvoj portfolio. I što je najvažnije – šta god da radiš, završi to. Ima puno ljudi koji počinju puno, glasno govore o tome a ne završe ništa. Startapima takvi nisu potrebni.
Ako si dizajner, osmisli i dizajniraj neku web aplikaciju, redizajniraj neku koju koristiš ali misliš da bi mogla da radi bolje, nauči proces razvoja UX-a. Dribbble je mesto na kome možeš da pokažeš svoje radove i dobiješ feedback. Slobodno pošalji mejl nekim od lokalnih dizajnera koje ceniš i pitaj ih za mišljenje. Em će te upoznati, em će ti njihov odgovor puno pomoći.
U svakom slučaju, Twitter je mesto na kome možeš pratiti ljude iz startapa koje ceniš i videti kako oni rade i razmišljaju. Naravno, i stupiti u kontakt sa njima.
Generalno, lestvica je prilično nisko i to može da ti ide na ruku. Ako vodiš npr tehnički ili dizajn blog sa autorskim postovima, ti si već potencijalno u top 10% svih lokalnih ljudi. Guraj svaki dan po malo napred i daleko ćeš stići.
Objavio/la članak.
utorak, 17. Septembar, 2013.